Eastmed - plinovod prepun zamki

U četvrtak je u Atenu u trodnevni posjet došao izraelski premijer Benjamin Netanjahu. A ciparski predsjednik Nikos Anastassiadis je već i svoje božićne praznike proveo u glavnom gradu Grčke. Na svečanoj ceremoniji su grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i njegovi visoki gosti potipisali sporazum o izgradnji Eastmeda. Ovim podmorskim plinovodom koji bi trebao biti dug 1.900 kilometara bi trebao teći zemni plin iz Izraela prema Europi. Najvažnija zemlja-odrednica je pritom Italija. No i zemlje jugoistočne Europe žele profitirati od cijelog projekta.

To bi trebao biti "najduži podmorski plinovod na svijetu", tvrde atenske Novine urednika. A liberalni list Phileleftheros navodi kako se radi o "povijesnom sporazumu". Čitav projekt bi trebao dati i dodatni poticaj energetskoj diplomaciji u regiji: tijekom vikenda bi i ministri vanjskih poslova Egipta, Grčke i Cipra trebali razgovarati o mogućnostima suradnje. A 7. siječnja na Cipar dolazi američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo. Time svi sudionici projekta signaliziraju: u istočnom Sredozemlju se nešto zbiva. Ali što?

Grčka televizija ERT projekt Eastmed naziva "obrambenim štitom protiv provokacija iz Turske". To jasno pokazuje da je iz perspektive Atene plinovod odgovor na nedavno približavanje Turske i međunarodno priznate vlade u Libiji. Da podsjetimo: već godinama se Grčka, Cipar i Turska spore oko prava na eksploataciju nalazišta plina u istočnom Sredozemlju. Krajem 2019. su Libija i Turska potpisale sporazum kojim je njihova zajednička privredna zona formirana u skladu s njihovim željama i kojim su one među sobom podijelile veliki dio istočnog Egejskog mora. Ali baš kroz to područje bi trebao prolaziti plinovod Eastmed. Je li tu na pomolu direktan sukob Grčke i Turske?

U intervjuu televiziji ERT je grčki ministar energetike Kostis Hatzidakis bio suzdržan: "(Turski predsjednik) Erdogan ima svoj pogled na stvar, a mi imamo svoj. Mi se pritom pozivamo na međunarodno pravo i uvjereni smo da su sve zemlje koje u regiji imaju značajniju ulogu na našoj strani."

Što hoće Italija?

Mali udarac za projekt Eastmed je činjenica da Italija neće biti prisutna prilikom potpisivanja sporazuma u Ateni. Prema navodima u grčkim medijima, razlog tome su nesuglasice do kojih je došlo unutar talijanske vlade u vezi s plinovodom. Zamjenik ciparskoga glasnogovornika vlade Panagiotis Sentonas je nedavno izjavio kako Italija "iz tehničkih razloga" neće biti supotpisnica sporazuma. Ali navodno će jedan neimenovani "predstavnik Rima" ipak prisustvovati ceremoniji.

No barem je navodno talijanski ministar energetike Stefano Patuanelli prošlog utorka u jednom pismu svom grčkom kolegi izričito naglasio da Rim podržava izgradnju plinovoda te da će se za njega zauzeti i unutar EU-a. Važno je pritom: da bi mogla preuzimati najveći dio plina iz Eastmeda, Italija bi morala izgraditi svoj dio plinovoda koji bi ju povezao s lukom Igoumenitsa na sjeverozapadu Grčke.

Može li plinovod biti isplativ?

Plinovod Eastmed ima prije svega veliku geopolitičku važnost, smatra Alex Lagakos iz atenskog think tanka „Greek Energy Forum", u razgovoru za DW. No može li on biti i ekonomski isplativ, u to ovaj stučnjak nije siguran. S jedne strane su tu ogromni troškovi izgradnje: za sada se procjenjuju na najmanje šest milijardi eura. Činjenica da u projektu sudjeluju Grčka, Cipar i Izrael nipošto ne znači da one raspolažu s potrebnim kapitalom za izgradnju, uopozrava Lagakos. A financijska pomoć EU-a je malo vjerojatna, budući da se Europa oprašta od fosilnih energenata i usmjerava se na zelene energetske projekte. U Bruxellesu vlada nova filozofija. Zbog toga se može zaključiti kako će se "plinovod Eastmed morati financirati privatnim sredstvima, a to će biti teško".

Bi li ovaj plinovod mogao biti zanimljiv za privatne investitore? S obzirom na sadašnju preobilnu ponudu plina na svjetskom tržištu ovaj stručnjak sumnja u to. Osim toga "sve više potrošača se orijentira na uvoz ukapljenog plina (LNG) preko morskih luka. Zbog čega bi se netko dugoročno vezao uz isporuku putem plinovoda kada u svako vrijeme može jeftinije i fleksibilnije koristiti mogućnosti ukapljenog plina LNG", pita se Lagakos.

No to nipošto ne znači da se novi plinovodi ne planiraju i ne grade. Već 8. siječnja bi ruski i turski predsjednici Putin i Erdogan trebali svečano otvoriti plinovod izgrađen kroz Crno more Turkish-stream. Njime bi ruski plin trebao preko Turske biti transportiran u Europu. Hoće li se pritom Eastmed i Turkish-stream nadopunjavati, ili će prije biti međusobna konkurencija, zasada je još nejasno.