Egipat – izbori u ozračju kontroverzi

Pedeset milijuna Egipćana s pravom glasa danas i sutra (16. i 17.6.) izlaze na biračka mjesta kako bi u drugom krugu predsjedničkih izbora odlučili tko će tijekom naredne četiri godine zauzeti najmoćniju političku poziciju najmnogoljudnije arapske zemlje. Kandidati su Muhamed Mursi, član Stranke slobode i pravde osnovane od strane Muslimanskog bratstva te Ahmed Šafik, posljednji premijer u administraciji Hosnija Mubaraka koji je Egiptom vladao puna dva desetljeća, odnosno sve dok nije svrgnut tijekom prošlogodišnjeg arapskog proljeća. Izbori se odvijaju u ozračju brojnih kontroverzi – za početak, Vrhovni je sud u četvrtak (14.6.) neustavnim proglasio zakon koji je najvišim dužnosnicima bivšeg režima priječio pristup izbornim funkcijama u novom političkom sustavu te time blagoslovio Šafikovu kandidaturu. U još kontroverznijoj odluci, sud je naredio raspuštanje parlamenta, čime su, zbog navodnih nepravilnosti, poništeni rezultati izbora održanih prije svega šest mjeseci.

Raspuštanje parlamenta

Trenutna situacija zabrinjava poznavatelje prilika u Egiptu. "Usprkos tom, sada poništenom, zakonu, Izborno povjerenstvo dopustilo je prošloga mjeseca Šafiku da se kao 'neovisan' kandidira za funkciju budućeg predsjednika. Isti je sud svojom drugom odlukom proglasio 'neustavnim' izbor jedne trećine parlamentaraca koji su se deklarirali kao 'neovisni' dok su mnogi od njih ustvari članovi raznih stranaka. Naime, prema izbornim pravilima, dvije trećine zastupničkih mjesta u Donjem domu bilo je rezervirano za stranačke liste, a jedna trećina za individualce. Prema rezultatu, ali ne samo zbog toga, Egipćani su dobili parlament kojim dominiraju islamističke snage na čelu s Muslimanskim bratstvom, odnosno njegovom Strankom slobode i pravde", objašnjava iz Kaira za Deutsche Welle Ivan Iveković, dugogodišnji predavač na tamošnjem Američkom sveučilištu te svojedobni veleposlanik SFRJ u Tanzaniji i Egiptu. Dodao je kako pretpostavlja da slijedi raspuštanje čitavog parlamenta, zajedno s irelevantnim Gornjim domom te istaknuo iznimno problematične aspekte ove odluke.

Zakoni protivni ustavu - kojeg nema

"Ironija ovih odluka je što zemlja nema Ustava. Odnosno Vrhovno je vijeće oružanih snaga, pošto je preuzelo vlast, suspendiralo stari Ustav, i umjesto njega dekretima obznanilo nedorečene 'Ustavne principe', odobrene prethodno na referendumu, i nejasne 'Zakone'. Kako onda nešto može biti protivno ustavu? Ustav bi se tek trebao usvojiti, oko čega se već mjesecima lome koplja. Parlament je trebao sastaviti Ustavotvornu skupštinu koja će sastaviti prijedlog budućeg ustava i on ju je sastavio krcatu članovima Bratstva i drugih islamista. Ta je, odlukom Vojnog vijeća, raspuštena. Isti je parlament nedavno inaugurirao novu Skupštinu sa smanjenim brojem islamista. Iako ne izričito, ta je drugom odlukom Ustavnog suda praktično stavljena ad acta", objašnjava naš sugovornik. Iveković pretpostavlja da će sada Vojno vijeće preuzeti ulogu vrhovnog legislatora i imenovati članove buduće Ustavotvorne skupštine. Još jedan u nizu egipatskih apsurda je, ističe, što traje postupak izbora predsjednika republike, a da se pri tom ne zna kakve će biti njegove ustavne ovlasti. U javnosti je odluka Vrhovnog suda doživljena kao iznimno pogodovanje Šafiku, a Al-Džazira navodi da je sudstvo posljednjih godina preplavljeno Mubarakovim simpatizerima. Unatoč tome, pozivi na prosvjede do petka poslijepodne nisu urodili značajnim rezultatom.

"Iako su u četvrtak (14.6.) prosvjednici okupljeni pred Vrhovnim sudom protestirali, i kasnije pokušali svoje proteste protiv Vrhovnog suda i Vojnog vijeća preseliti na Tahrir, odaziv sugrađana je bio slab. No zato je grmilo po društvenim mrežama. Neki islamisti su odluke Suda okvalificirali drugim 'državnim udarom'. Prvi se dogodio u veljači prošle godine kada su generali preuzeli vlast. Osim toga, posebnim je dekretom, objavljenim prije par dana, vojna policija ovlašćena hapsiti civile, što nije imala pravo ni pod Mubarakovim režimom", nastavlja Iveković.

Politička tranzicija trajat će još dugo

Navodi kako se uspjeh Mursija, kandidata Muslimanskog bratstva koji je u prvoj rundi izbora održanoj 23. i 24. svibnja osvojio približno četvrtinu ukupnih glasova (s tim da je izlaznost bila svega 43,4 posto), objašnjava discipliniranošću i brojem članova organizacije, koja, prema procijenama, premašuje 700 tisuća. Mnogi liberalni Egipćani su, javlja Al-Džazira, izbor između islamista Mursija i predstavnika stare garde Šafika doživjeli kao izdaju revolucije te izbor između dva zla. Naime, Šafika, bivšeg zapovjednika vojnog zrakoplovstva i ministra, drži se odgovornim za ubojstva prosvjednika tijekom prošlogodišnjih prosvjeda. Najveći dio pro-revolucionarnog, a sekularnog stanovništva ogorčen je činjenicom da niti jedan od njihovih kandidata nije ušao u drugi krug izbora. Ipak, bilo je tijesno: najbliži uspjehu bio je ljevičar i naserist Hamdin Sabahi s 20, 72 posto glasova. Uspjeh Šafika, koji ga je pretekao za svega tri posto glasova, teško je objasniti.

"Sigurno će ga u drugom krugu, kao što su to učinili i u prvom, podržati svi oni kojima je dosta protesta i nereda, i praznoga hoda ekonomije. Tom je segmentu populacije Šafik obećao 'reda i zakona'. Podržat će ga i većina koptskih glasača koji strahuju od diskriminacije u slučaju prevage islamista. Za Šafika, bivšeg generala, glasat će i aktivno vojno-policijsko osoblje, iako je to nedozvoljeno. Zašto bi inače glasačke liste bile nedostupne Mursiju i Muslimanskom bratstvu? Za njega navijaju svi državni mediji. Sve je pripremljeno za pobjedu Šafika. Ali to ne znači da će se proces krivudave tranzicije završiti njegovom inauguracijom. Izbor novoga parlamenta, te pisanje i usvajanje novog Ustava, može se odužiti do slijedeće godine", zaključuje Iveković. Sve u svemu, izgledno je da će Egipat još dugo prolaziti kroz turbulentno razdoblje.