Egipat na prekretnici
2. srpnja 2013U kaos koji posljednjih dana vlada Egiptom uključio se sada i američki predsjednik Barack Obama. On je, kako je priopćila Bijela kuća, u telefonskom razgovoru sa svojim egipatskim kolegom Mohamedom Mursijem svom kolegi preporučio da prosvjednicima iziđe u susret. "Predsjednik Obama je ohrabrio Mursija da učini određene korake i da pokaže da može reagirati na zahtjeve oporbe", priopćeno je iz Washingtona. Američki predsjednik je naglasio da se trenutna kriza u Egiptu može riješiti samo političkim putem.
Ultimatum vojske
To je možda i poruka egipatskim generalima koji su političkim strankama u ponedjeljak dali dvodnevni ultimatum za rješavanje političke krize. Pritom se vojska izričito postavila na stranu prosvjednika koji traže smjenjivanje Mursija. U slučaju da se situacija ne riješi, vojska će, kako je poručeno, postupiti shodno svojoj "nacionalnoj i povijesnoj odgovornosti". Uz vojsku, koja naglašava da se ne radi o prijetnji pučem, je stala i policija. Prosvjednici su u toku noći zapalili sjedište stranke Vasat koja slovi kao političko krilo islamsko-konzervativne organizacije Muslimanska braća. Diljem zemlje bilježe se sukobi protivnika i pobornika predsjednika Mursija. Oporba vladajućoj stranci i predsjedniku Mursiju predbacuju potpuni izostanak gospodarskih uspjeha kao i galopirajuću islamizaciju zemlje. Oporba je najavila da će nastaviti s prosvjedima toliko dugo dok Mursi ne odstupi s funkcije i ne budu bili raspisani novi izbori.
Potrebna politička stabilnost
Egipatski komentatori govore o Egiptu kao potpuno podijeljenoj zemlji. Tijekom tzv. Arapskog proljeća 2011. na trgu Tahrir protiv vladavine tadašnjeg predsjednika Hosnija Mubaraka zajednički su prosvjedovali pripadnici svih socijalnih slojeva i vjerskih opredjeljenja. Dvije godine kasnije od tog nacionalnog jedinstva nije ostalo ništa. O nekom dijalogu između sukobljenih strana više nema govora. Prosvjednici odavno više ne traže samo reforme nego isključivo Mursijevu ostavku. Gamal Soltan s Američkog sveučilišta u Kairu Muslimanskoj braći predbacuje pojačanu islamizaciju državnog aparata. "Mnogi građani, pogotovo kršćanski kopti ali i šijiti se osjećaju građanima druge klase", kaže Soltan u razgovoru za Deutsche Welle. Mnogi Egipćani, pogotovo oni koji žive u većim gradovima, odbacuju i novi Ustav koji, prema njihovom mišljenju, islam previše gura u prvi plan. Ustav su na referendumu prihvatili građani, no oporba, zbog niske izlaznosti na referendumu, Ustav ne smatra legitimnim. Na udaru kritike se nalazi i kulturna politika koja je pod sve većim utjecajem konzervativnog islama.
Problem je međutim i nedostatak političke kulture. Mnogi tako prosvjednicima predbacuju da su odbacili svaki pokušaj dijaloga s predsjednikom Mursijem. No ideološke borbe su potkrijepljene i trenutnom gospodarskom krizom. Reforme dogovorene s Međunarodnim monetarnim fondom zapinju a država sve teže financira i subvencije živežnih namirnica. No glavni problem ipak ostaje politička nestabilnost. "Ukoliko se poboljša politička situacija i s gospodarstvom će krenuti nabolje. Egiptu je potrebna politička stabilnost", kaže ekonomist Ahmed Kamali.