Egipatski turizam traži izlaz iz krize
22. lipnja 2020
Mustafa već 15 godina kao slobodni instruktor ronjenja proučava podmorje oko turističkog centra Hurgade. I s optimizmom gleda na 1. srpnja kada bi glavni ronilački centri na obali Crvenog mora, Šarm el Šeik, Masa Alam i Marsa Matruh trebali ponovno otvoriti vrata za, uglavnom strane, turiste. "Bilo je grozno kada je stigao koronavirus", kaže Mustafa dok dezinficira i priprema svoju ronilačku opremu po naputcima Svjetskog saveza ronilačkih instruktora.
Osjetljivo pitanje korone
Muhamed nije njegovo pravo ime. Nakon što je egipatska vlada uhitila nekoliko kritičara vladinih mjera protiv širenja zaraze, DW se odlučio zaštititi sve sugovornike koji govore o ovoj osjetljivoj temi. Egipatske vlasti očito ne žele ničim ugroziti otvaranje turističke sezone jer turizam spada među najvažnije prihode najmnogoljudnije arapske zemlje na svijetu.
Doduše u Egiptu se bilježi manje zaraza nego u zemljama slične veličine poput Njemačke, ali broj novozaraženih još uvijek, prema informacijama Sveučilišta Johns Hopkins, dnevno iznosi oko 1.400 slučajeva. Međutim egipatski problem, prema izvorima u zdravstvu, je preopterećen zdravstveni sustav. Pogotovo kada su u pitanju potrebna testiranja za koja nedostaje kapaciteta.
Vlasti poručuju kako se mora postići ravnoteža između "suživota" s virusom i ponovnog pokretanja turizma. Tomu djelomice u prilog govori činjenica da su turistički centri na Crvenom moru do sada više-manje pošteđeni većeg broja zaraženih. Vlada je zato pokrenula akciju olakšavanja izdavanja turističkih viza, a pokrenula je i nekoliko reklamnih kampanja u kojima se, između ostalog, ističu i smanjene cijene letova na najvažnijim linijama prema Europi.
Prekid uzleta
Pandemija je zaustavila značajan uzlet turizma koji je prošle godine ovoj sjevernoafričkoj zemlji donio porast od 21 posto. Svjetski tisak Egipat stavlja na vrh globalnih turističkih odredišta.
Činilo se da se turizam, koji skrbi za oko 15 posto BDP-a, polako oporavlja od posljedica nestabilnosti i nemira koji su uslijedili nakon Arapskog proljeća 2011. "Trebalo nam je sedam godina da se oporavimo od šoka 2011.", kaže jedan od operatera u agenciji za riječna krstarenja na Nilu. Nakon što je u ožujku upravo na jednom riječnom kruzeru izbila epidemija, ova branša je zabilježila najveće gubitke.
Ministarstvo turizma je nedavno objavilo kako zemlja mjesečno gubi oko 900 milijuna eura zbog zamrzavanja turizma. Najveći broj turista ove je godine trebao stići iz Njemačke. No u ožujku su uslijedila storniranja bukinga. "Mi smo uspjeli zadržati svojih 150 radnika na platnoj listi no mnogi vlasnici brodova su otpustili radnike čim je vlada uvela mjere", kaže turistički radnik.
Skepsa turističkih radnika
U Hurgadi, središnjem turističkom mjestu na crvenomorskoj obali, turistički radnici su malo skeptični kad je u pitanju brz oporavak turizma. "Ako imate vlastito poduzeće i poslujete s 50 posto kapaciteta, to znači da stvarate gubitke. Zato mislim da neću ništa pokretati toliko dugo dok zbog pandemije vlasti ograničavaju broj turista", kaže Faisal, vlasnik jedne agencije koja organizira ronilačke izlete. On ne vjeruje da bi moglo biti naglog oporavka u ovoj skraćenoj sezoni. "Pred nama je težak povratak na staro", kaže on za DW.
No ni Egipćani ne smiju putovati u inozemstvo pa je to doprinijelo djelomičnom oporavku. U nekim centrima koji su i prije slovili kao odredišta za domaće turiste, poput gradića El Gouni, trenutno nije moguće dobiti slobodan smještaj jer je sve popunjeno uglavnom domaćim turistima.
No dugoročno gledano, egipatski turizam ovisi o globalnom tržištu. Operator za krstarenja u Luxoru smatra da oporavka neće biti dok se ne pronađe cjepivo protiv koronavirusa. "Mislim da će ljudi kada cjepivo bude pronađeno opet htjeti putovati. Naravno ako će tada uopće još imati novca", zaključuje on.