Eksplozija troškova ugrožava njemačke pivovare

Vremena kada su Nijemci pili više od 145 litara piva po glavi stanovnika godišnje sežu unazad skoro 40 godina. Trenutno je, nakon godina konsolidacije, pivovarska industrija prilično zadovoljna i s prosječnom potrošnjom po glavi stanovnika od skoro 92 litre tijekom prošle godine. Godišnji promet napitkom od ječma iznosio je oko 7,6 milijardi eura. Ipak, hoće li Nijemci nastaviti piti pivo u istoj mjeri, to će se tek vidjeti.

Naime, u većini od 1.500 njemačkih pivovara, pivopije moraju računati s poskupljenjem između šest i devet posto. Na kraju krajeva, prema podacima Njemačkog udruženja pivara, ova branša pati od ogromnog pritiska troškova usljed godina korona-krize. Tako su samo troškovi proizvodnje slada i ugljične kiseline porasli za 90 posto.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, njemačke pivovare su prošle godine prodale oko 8,8 milijardi litara piva. To odgovara porastu od 2,7 posto u odnosu na kriznu 2021. godinu, ali bit je da je domaća prodaja piva "s minusom od pet posto i dalje znatno ispod razine iz razdoblja prije krize", sažima generalni direktor Njemačkog udruženje pivovara, Holger Eichele. Više od 40 pivovara nestalo je s tržišta zbog gubitaka nastalih usljed pandemije. "I bojimo se da će se taj broj povećati", kaže Eichele. „Posebno su mala i srednja poduzeća izložena riziku od visokih troškova koji su nastali ne samo zbog korona-krize, već i sada zbog energetske krize."

1.000 eura za tonu slada

U Njemačkoj još uvijek postoji oko 1.500 pivovara, ali s obzirom na snažni porast troškova, pred njima je izuzetno teška poslovna godina. "U posljednjih godinu dana poskupio je posebno pivski slad, 90 posto. Nova staklena ambalaža, odnosno povratne boce, skuplje su 70 posto. Ugljična kiselina je poskupjela 90 posto, čepovi 120 posto, etikete 30 posto ", nabraja Eichele. Kao rezultat ove lavine troškova, privatna pivovara Veltins, na primjer, povećala je cijene svojih proizvoda za šest posto.

I to usprkos činjenici što je oko 3,4 milijuna hektolitara Veltinsovog piva isteklo iz pivskih boca i bačava. To odgovara povećanju od 8,4 posto. Što se tiče prodaje, Veltins je s 419 milijuna eura zabilježio rast od 15,4 posto. No, to pak ne mijenja "izuzetno povećane troškove koje moramo snositi", naglašava glasnogovornik ove pivovare Ulrich Biene, navodeći nekoliko primjera. "Prije krize, tona pivskog slada koštala je oko 300 eura, a sada je njegova cijena preko 700 eura."

S obzirom na to da se kalkulira s očekivanim količinama proizvodnje, naglašava Biene, mogla se postići određena stabilnost cijena kroz odgovarajuće ugovore o opskrbi. Međutim, na tržištu su, dodaje on, "cijene ponekad bile i veće od 1.000 eura po toni".

I pivske gajbe su skuplje za 40 posto. Umjesto oko pet eura, pivovare sada za njih plaćaju i do osam eura. Poskupjele su i pivske bačve, čak za 60 posto. A cijena hmelja, nužnog za proizvodnju piva, veća je za preko 35 posto. S povećanjem od čak 120 posto cijena čepova za boce je eksplodirala.

Ne treba zaboraviti ni troškove za električnu energiju i plin važne u procesu proizvodnje. Udruženje njemačkih pivara procjenjuje da povećanje cijena energenata iznosi nevjerojatnih 750 posto. "Mi sada imamo probleme s kojima se do sada nismo suočavali", kaže glasnogovornik Veltinsa Ulrich Biene. Pored naglog rasta cijena sirovina i poluproizvoda, inflacija predstavlja još jedan faktor koji podiže troškove. Za dugo etabliranu privatnu pivovaru Fiege u Bochumu, čija se godišnja proizvodnja kreće do 130.000 hektolitara, ne postoji alternativa povećanju cijena njezinih proizvoda. Za suvlasnicu Carlu Fiege je "nažalost, proporcionalan prijenos očite eksplozije troškova na potrošače neizbježan kako bi se moglo reagirati na trenutnu situaciju na tržištu."

Ne može se isključiti daljnji rast cijena

U tom kontekstu, potrošače može iritirati to što velike trgovačke grupe brendirana piva nude po izuzetno povoljnim cijenama. Prema podacima njemačkog Društva za istraživanje konzuma (GfK), gajba od 20 boca piva od pola litre u posebnoj ponudi je prošlog studenoga stajala u prosjeku oko 9,90 eura, dok je njezina normalna cijena iznosila oko 13,40 eura.

Po riječima generalnog direktora Udruženja pivara, "preko leđa pivara se vodi razarajući rat cijenama. Pivo se dijelom prodaje po damping cijenama. Mi se tome protivimo, ali nažalost nemamo utjecaja na ponašanje trgovačkih koncerna." Privatna pivovara Fiege, na primjer, uvijek je odbijala zahtjeve trgovačkih grupacija za sudjelovanjem u ovakvim akcijskim kampanjama, jer ne želi dozvoliti da se njezini proizvodi prodaju ispod cijene, a time i ispod vrijednosti.

Većini pivovara, kako same naglašavaju, ne preostaje ništa drugo osim podizanja cijene piva. Jedna od njih je pivovarska grupa Bitburger, kojoj pripadaju brendovi König Pilsener, Licher i Köstritzer. Ostale veće i srednje pivovare također su najavile poskupljenja između šest i devet posto.

Konačno, povećanje troškova bi se prije ili kasnije moralo prenijeti na cijene, kaže Holger Eichele. Pri tome on ostavlja otvorenim pitanje hoće li poskupljenja najavljena za 2023. "predstavljati posljednje poskupljenje u bliskoj budućnosti".

Ulrich Biene iz Veltinsa pojašnjava da je teško zamisliti da se svi dodatni troškovi za "emotivni proizvod kakav je pivo" u potpunosti prebace na potrošača. U tom smislu, ne može se izbjeći smanjenje prihoda u ovoj industriji „kao i da se preciznim planiranjem budžeta ostvare uštede na drugim područjima". Uostalom, nijedna pivovara ne želi izgubiti kupce. No, tek će se pokazati hoće li zaklete pivopije i dalje ostati vjerne svom omiljenom brendu, koji je poskupio.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu