Električni automobili - skupa greška?
23. svibnja 2012Euforija od prije tri, tri i pol godine je splasnula. Tadašnja vladajuća koalicija u Berlinu postavila si je veliki cilj: Njemačka je trebala postati vodeća zemlja kad se radi o elektro-mobilnosti! "Bila je to ogromna euforija, dijelom je ona nastala i zbog medijskog izvještavanja", kaže danas automobilski stručnjak Stefan Bratzel za DW.
Tri i pol godine kasnije euforiji nema ni traga ni glasa. Baš suprotno. Auto-industrija sve više novca ulaže u razvoj motora s unutarnjim sagorijevanjem. Najbolja ilustracija za promjenu politike je fotografija šefa Uprave Forda, Allana Mulallyja, koji je na predstavljanju novog motora s tri cilindra poljubio proizvod svoje kompanije (fotografija). Taj bi agregat uz istu snagu kao i prethodni veći (snažniji) modeli trebao trošiti mnogo manje goriva.
Ručna kočnica
Na nedavnom automobilskom sajmu u Pekingu (krajem travnja) proizvođači kao da su odjednom povukli ručnu kočnicu razvoja elektro-modela. Kineska vlada, koja se svim silama trudila podržati razvoj e-auta, odjednom govori o "skromnim ciljevima" elektro-mobilnosti. Giganti poput Daimlera, BMW-a ili Volkswagena nisu doduše "izbrisali" električne modele iz vlastite ponude, ali novost je da otvoreno govore kako će i u idućih (barem) dvadeset godina sve karte položiti na provjerene benzince i dizelaše.
"Mi u Volkswagenu smo mišljenja da klasični motori s unutarnjim sagorijevanjem, naravno uz odgovarajući razvoj, imaju održivu budućnost", kaže primjerice šef razvoja u VW-u Ulrich Hackenberg. Posebice u kombinaciji s neutralnim gorivima (koji emitiraju manje ugljičnog dioksida u atmosferu), znači sa specijalnim bio-gorivima, i s benzinskim i dizel-motorima je itekako moguća mobilnost koja ne djeluje štetno na klimu.
Inženjeri su na potezu
Stručnjaci i znanstvenici tvrde kako postoji još cijeli niz tehničkih mogućnosti pomoću kojih se može smanjiti potrošnja goriva kod konvencionalnih agregata. Inženjeri su sad na potezu. Moguć je i povratak na tržište nekih inovacija koje smo već ranije vidjeli: gašenje pojedinih cilindara, start-stop-automatika, termo-managemnt...
Smanjenje potrošnje znači automatski i manje CO2. Europska komisija je propisala da novi modeli vozila do 2015. moraju sniziti emisiju ugljičnog dioksida za 11% na (u prosjeku) 130 grama po kilometru, 2020. na 95 grama, a 2025. na samo 70 grama. Radi usporedbe: 2009. godine (kad je ta odredba i podržana), emisija je kod novih modela iznosila u prosjeku 146 grama po kilometru.
"Tehnički je granica od 70 grama moguća, ali vjerojatno nisu moguće niže vrijednosti. To je najvjerojatnije granica kod klasičnih vozila. Zato na srednji rok za određene potrebe svakako ne treba isključiti korištenje elektro-modela", smatra Horst Schneider, član Uprave TÜV-a u Njemačkoj (tvrtke koja obavlja tehničke preglede vozila).
Struja s nedostacima
Zbog čega veliki proizvođači povlače ručnu kočnicu? Električni automobili trenutno imaju jednostavno - previše nedostataka. Baterije u kojima je pohranjena enegija su ekstremno skupe, a i s njima se ne može prevaliti baš puno kilometara. Za "punjenje" baterija treba puno vremena i strpljenja.
Veliki proizvođači električne energije pozivaju se na studije po kojima prosječni vozač dnevno prevali samo 40 kilometara. Lobisti energetskih divova tvrde da se tu razdaljinu lako može preći i s postojećim modelima baterija. I da ih se može napuniti - preko noći, kad vozači spavaju.
To je argument protiv kojeg žestoko protestira Wolfgang Lohbeck, prometni stručnjak Greenpeacea, organizacije za zaštitu okoliša. "Treba mi novo vozilo, baš zato što se ja često ne ponašam kao prosječan vozač. Ja doista u jedan sat iza ponoći želim skoknuti do kolodvora ili aerodroma po moju baku. A to ne mogu e-autom." Lohbeck postavlja i retoričko pitanje: "Zašto bih trebao kupiti auto koji košta i tri puta više od klasičnih vozila, i koji može samo trećinu onoga što mogu klasični auti, i pritom od tog auta nema nikakve koristi za klimu?"
Loša klimatska bilanca
Greenpeaceov stručnjak time zapravo tematizira bolnu točku elektro-mobilnosti: cijeli koncept i klimatska bilanca e-auta potpuno je ovisna o proizvodnji električne energije. Sve dok se prilikom proizvodnje struje emitira i veća količina CO2 iz fosilnih goriva (ugljen, nafta), elektro-agregati u ekološkom aspektu prometa ne mogu držati korak s klasičnim motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Pojednostavljeno rečeno: e-auti u ovom trenutku nisu dobra vijest za klimu.
Njemački vozači u svakom su slučaju već donijeli osobnu presudu u "slučaju e-auto". Od oko 43 milijuna registriranih vozila u Saveznoj Republici, samo je oko 4.500 električnih modela. Stručni mediji predviđaju da će do 2020. godine elektro-modeli u cijelom svijetu doseći tržišni udio od maksimalno 3%.