EP, Rusija i terorizam: rezolucija bez učinka

Europska unija zapravo ne predviđa proglašavanje neke države službeno podržavateljicom terorizma, za to ne postoji pravni temelj. Ovdje su se inicijatori rezolucije ugledali na SAD, koji na svom popisu zemalja koje podržavaju terorizam ima Sjevernu Koreju i Kubu. Do sada su se u Europi mogle navesti samo organizacije kao što su palestinski Hamas ili kurdski PKK. Trenutno je u EU-u 21 udruga klasificirana kao "teroristička". Ovom rezolucijom Europski parlament dakle stupa u nove pravne sfere.

U rezoluciji se navodi kako Rusija, ne samo da vodi neopravdani agresorski rat protiv Ukrajine, nego vrši neselektivne napade na civilno stanovništvo i civilnu infrastrukturu. Navodi se kako su ruske trupe ubile tisuće civila, počinile terorističke napade diljem zemlje i raketama i topništvom gađale domove, škole, bolnice, željezničke postaje, opskrbu strujom i vodom. "Ova brutalna i nehumana djela donose smrt, patnju, razaranje i raseljavanje."

Za istočne članice EU-a je Rusija već odavno teroristička zemlja

Klasificirati ovu nezakonitu akciju ruskih vojnika kao "terorizam" u skladu je s riječima ukrajinskog predsjednika. Sinoć, nakon bombaškog napada na bolnicu u Kupjansku, na istoku zemlje, u kojem je navodno ubijeno novorođenče, Volodimir Zelenski je rekao: "Neprijatelj je još jednom pokušao postići terorom i ubojstvom ono što već mjesecima ne postiže i neće postići još mjesecima.“ Drugim riječima: Rusija svoje vojne poraze želi nadoknaditi terorom nad civilnim stanovništvom.

Nekoliko istočnih članica EU-a već slijedi ovaj stav i Rusiju je već proglasilo "državnim sponzorom terorizma". Među tim zemljama su Poljska, baltičke zemlje i Češka. Iz njihovih redova potekla je inicijativa da se sadašnja rezolucija stavi na glasovanje u Europskom parlamentu, koju je isprva podržala desno orijentirana skupina parlamentaraca Europski konzervativci i reformisti (ECR).

U detaljnom obrazloženju zastupnici navode dosad otkrivene slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, otmica i smaknuća te se pozivaju na brojne istrage o navodnim ratnim zločinima koje su u tijeku. U detaljnom obrazloženju prikazana su i kršenja Povelje UN-a te međunarodnih ugovora i pravila u ratu. To je sažetak svih optužbi koje su do sada iznesene protiv Rusije kao zemlje koja je pokrenula rat u Ukrajini.

Glasovanje je zasjenio hakerski napad koji je privremeno paralizirao cijelu web-stranicu Europskog parlamenta. Po riječima predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsola, odgovornost za kibernetički napad preuzela je hakerska skupina bliska Kremlju, a IT služba Europskog parlamenta, kako je rečeno, čini sve kako bi odbila hakerske napade.

Koje su posljedice rezolucije?

U principu rezolucija Europskog parlamenta nije ništa drugo nego politički signal, jer nema pravnih posljedica.No ideja je da bi se time, primjerice, mogao pripremiti teren za zapljenu ruske imovine koja je do sada bila samo zamrznuta u Europi.Osim toga, prema inicijatorima rezolucije, odluka bi trebala poslužiti da Vladimir Putin, kao pokretač rata, nakon završetka borbi bude izveden pred međunarodni sud. Cilj je i postupno zamrzavanje diplomatskih odnosa.

"Ovom odlukom Europski parlament poziva države članice da stvore pravni okvir za kategorizaciju Rusije kao državnog sponzora terorizma, što će olakšati zapljenu ruske imovine u inozemstvu koja bi se mogla koristiti za obnovu Ukrajine", kaže jedan od inicijatora rezolucije, zastupnik Charlie Weimers iz desničarske stranke "Švedski demokrati" o motivima pokretanja rezolucije.

Žestoke rasprave

No rezolucija je potaknula žestoke rasprave među političkim skupinama prije nego što je usvojena. Neki od socijaldemokrata smatrali su ju politički besmislenom te su izrazili bojazan da bi mogla dodatno otežati pregovore s Rusijom. I nekim kršćanskim demokratima, ali i Zelenima, rezolucija nije bila u potpunosti po volja dok se Ljevica u potpunosti usprotivila. No na kraju su mnogi zastupnici popustili i dali rezoluciji snažnu većinu.

Grupa socijaldemokrata na kraju je dala do znanja da je od početka rata glasala za najstrože sankcije Rusiji te osudu Moskve za ratne zločine te za kažnjavanje agresorskog rata i kršenja ljudskih prava na međunarodnoj razini. Potpredsjednik ove  skupine Pedro Marques na kraju je rezoluciju nazvao snažnim signalom: "Nema sumnje da su zločini pokušaj teroriziranja stanovništva."

No ovaj pravni akt vjerojatno neće imati političkih posljedica: članice EU-a morale bi je prihvatiti jednoglasno. S tim se ne bi složio ni Putinov pristaša Viktor Orban, ali ni francuski predsjednik, koji sebe i dalje vidi kao posrednika u pregovorima s Moskvom, a ni njemačka vlada ne želi uništiti i posljednji tračak nade za političko rješenje. Dakle, ono što ostaje je signal članova Europskog parlamenta, koji će najvjerojatnije s vremenom utihnuti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu