Epidemija gripe, šutnja o žrtvama
21. veljače 2019
Zaštitna maska je bila samo dekoracija – predsjednik Vučić je, držeći je oko vrata, šetao kroz Institut za majku i dijete u Beogradu i fotografirao se s teško bolesnom djecom. To bi još ostalo u okvirima neukusne kampanje kakve se Srbija nagledala da zemljom upravo ne hara epidemija gripe zbog koje su običnim smrtnicima posjete bolnicama – zabranjene. Ali, kako je pojasnio ministar zdravlja Zlatibor Lončar, teško oboljela djeca „za koju je krajnje neizvjesno što će biti" jednostavno imaju želju da vide svog predsjednika.
A ako niste predsjednik, onda se morate pridržavati mjera. Recimo, po preporuci Ministarstva zdravlja se školska godina nastavlja tek idućeg tjedna. Jer prema podacima Instituta za javno zdravlje „Batut", broj oboljelih ove sezone popeo se na 105.000, a broj žrtava od posljedica gripe na 29.
Lončar kaže da je „velika većina pacijenata koji su umrli imala 'udružene bolesti' – kronične bolesti, dijabetes, povišen pritisak", i da se „zdravstveni sustav spremio", i da ima „dovoljno respiratora i dovoljno lijeka tamiflu". Ministar također ocjenjuje da je epidemiološka situacija „u skladu s kretanjem oboljenja za ovo doba godine", a da se „ranijih godina događalo da od gripe u sezoni umre od 250 do 300 ljudi".
„Srednji intenzitet"
Sezona gripe je uobičajena, kaže epidemiolog Branislav Tiodorović za DW, ali broj žrtava je neuobičajeno visok. „Ta žalosna činjenica odskače malo od podataka za prošlu i pretprošlu godinu kada je bilo 15, odnosno 17 umrlih. Pa i dalje je to uobičajena slika za ovo doba godine. Broj oboljelih – a na to dodajte i 30 posto onih koji se nisu prijavili – to je srednji intenzitet. Za Srbiju bi bio ozbiljniji intenzitet kad bi broj oboljelih bio na primjer preko 600.000", objašnjava Tiodorović.
Ipak, čini se da je i ta epidemija „srednjeg intenziteta" vrlo opasna, i to ne samo po kronične bolesnike. Ove godine je, naime, među umrlima od gripe bilo i nekoliko potpuno zdravih i mladih osoba.
Slučaj treće žrtve, djevojke iz Niša, i dalje je ostao nerazjašnjen. Poznato je da je nekoliko puta bila u Hitnoj pomoći zbog visoke temperature, da je poslana na Kliniku za plućne bolesti i da je nakon toga dva tjedna bila pacijentica Infektivne klinike, gdje je, zbog teške kliničke slike plućnog distresa, bila priključena na aparat za disanje. Teško oštećenje pluća na kraju je završilo - smrću.
Nije poznato kako je, po svemu sudeći, zdrava djevojka od 27 godina umre od posljedica gripe. Upravo zbog tog slučaja, zdravstvena inspekcija ispituje rad Hitne pomoći i niškog Kliničkog centra.
Istovremeno, Ministarstvo zdravlja ne odgovara na pitanja novinara o tome što je utvrđeno ovom prilikom. Nakon nekoliko elektronskih pisama, telefonskih poziva i SMS-poruka, redakcija DW-a ostala je bez odgovora.
Klinički centar Niš je na pitanja odgovorio, ali na svoj način. Na pitanja koliko je ljudi trenutno na aparatima za disanje, koliko respiratora Klinički centar posjeduje i zbog čega je vraćen pacijent iz Leskovca koji je prije tri dana također umro od gripe, odgovaraju da svoje izvještaje svakodnevno prosljeđuju Institutu za javno zdravlje u Nišu, a ovi „Batutu", pa da se tamo informiramo.
Premalo cjepiva
Epidemiolog Tiodorović kaže da, za razliku od 2009. i 2010. godine kada je broj oboljelih bio znatno veći, na niškim klinikama sada ima dovoljno respiratora. Ostaje nejasno zašto pacijent iz Leskovca onda nije primljen na kliniku. Tiodorović kaže da bi zdravstvena inspekcija trebala reagirati nakon svakog smrtnog slučaja.
„Jesu li liječnici Hitne pomoći mogli prepoznati gripu? To je sam početak. Mogla je imati i streptokoku, stafilokoku, anginu, infekciju, i vjerojatno da je onaj prvi koji ju je vidio i propisao neke antibiotike. Ali pošto antibiotici ne djeluju na virus – nisu djelovali. I tu nema mnogo razmišljanja. Ako se pacijent vraća drugi, treći put, treba ga uputiti dalje. Vidjet ćemo što će utvrditi inspekcija", oprezan je Tiodorović.
Dok se čekaju nadležni da objave stvarnu sliku i rezultate inspekcije, doktor Tiodorović kaže da se očekuje novi, jači val epidemije. On ukazuje i na razliku između dva termina – prijave epidemije, kao što je sada slučaj, i proglašenja epidemije. To mnogi, prema njegovim riječima, često miješaju.
„'Prijava' podrazumijeva da se zdravstveni sustav stavlja u poseban status, da se njegovi kapaciteti ozbiljno povećavaju. Pažnja ljekara mora biti povećana, pogotovo pedijatara i infektologa prema toj bolesti i stanju pacijenata koji kod njih dolaze. Ali, da i građani budu spremni da poduzmu preventivne mjere intenzivnije nego što to inače rade", kaže naš sugovornik. „'Proglašenje' podrazumijeva izvanredno stanje. To znači, morate zatvoriti škole, vrtiće, kazališta, kina… Svugdje gdje se ljudi okupljaju, masovni skupovi, svečanosti – sve se to mora odložiti."
U poseban režim prema njegovim riječima spada i kontrolirani promet, kao i opskrba hranom i nužnim proizvodima, što je Srbija imala samo u razdoblju epidemije variole vere 1972.
Cjepivo je, dodaje epidemiolog Tiodorović, vrlo sigurna zaštita i veliki uspjeh je, smatra, što se ljudi poučeni iskustvom sada cijepe u većem broju. „Cjepivo je jedina sigurna, ali nijedno cjepivo ne štiti sto posto. Uspeh ne ovisi samo od cjepiva, ovisi i od organizma koji ga primi."
Prvi korak je napravljen, početak drugog polugodišta je odložen. Kako stručnjaci vjeruju da će se gripa iduće godine vratiti još jača, liječnici u Domu zdravlja Niš kažu da će sljedeće godine naručiti 30 posto više cjepiva. Ove godine su potrošili svih 6.100 doza.