Arapski partneri Izraela zatečeni

Vlastodršci u Teheranu i Ankari mogu zadovoljno trljati ruke. Ulične borbe posljednjih dana u istočnom Jeruzalemu, koje su kulminirale otvorenim vojnim obračunom Izraela i Hamasa u ponedjeljak navečer (10. 5.), idu u prilog tamošnjim propagandistima na najvišoj razini.

Kad su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i, nakon toga, druge države: Bahrein, Maroko, Sudan, prošlog kolovoza potpisali sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i iranski duhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, su ih oštro kritizirali. Dok je većina političkih vođa u arapskom svijetu šutjela o sporazumima, Turska i Iran su sporazume ocijenili kao izdaju islamskog svijeta.

Nakon najnovijih sukoba u istočnom Jeruzalemu, te su optužbe sada još žešće. Prema navodima iranske novinske agencije INSA, Hamenei je ta nastojanja ka normalizaciji odnosa nazvao "zabijanjem noža u leđa Palestine". A Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin napisao je na Twitteru da se tu radi o "nikad završenoj izraelskoj agresiji".

Takve reakcije pokazuju da "i Turska i Iran pokušavaju iz događaja u Palestini izvući politički kapital u cilju napada na svoje regionalne rivale koji se povežu s Izraelom", kaže politologinja Cinzia Bianco, stručnjakinja za Bliski Istok u European Council on Foreign Relation.

Izraelska politika naseljavanja

Erdogan i Hamnei pokušavaju etablirati svoje zemlje kao nove vodeće sile na Bliskom istoku. Pritom iskorištavaju činjenicu da je najvažnija sunitska država u arapskom svijetu, Saudijska Arabija, diskretno, ali vrlo uspješno poboljšala odnose s Izraelom. Tako Rijad također daje mogućnost svima koji se pokušavaju profilirati kao nove vodeće sile u toj regiji krećući se suprotnim putem, naime suprotstavljajući se Izraelu ili čak potičući neprijateljstvo s tom zemljom.

To dodatno otežava situaciju onim političarima koji se, poput UAE i tri druge države, nakon desetljeća neprijateljstva zalažu za novi, mirni, odnos s Izraelom.

Bliskoistočni sukob je međutim imao samo neizravnu ulogu pri sklapanju tih ugovora, kaže bivša državna tajnica u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Kerstin Müller u razgovoru za DW . "Radilo se prije svega o drugim pitanjima, poput ekonomskih odnosa i zajedničkog stava protiv Irana. Sporazum u početku nije imao nikakve veze s izraelsko-palestinskim sukobom."

No budući da ta normalizacija ni u širokim slojevima stanovništva tih zemalja, niti u drugim arapskim državama nije dobro prihvaćena, ti arapski šefovi država i vlada opravdavali su svoj potpis nadom da će to pomoći rješenju bliskoistočnog sukoba.

Povodom potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa s Izraelom na ljeto prošle godine, prijestolonasljednik Abu Dabija Mohammed bin Said Al Nahjan je izjavio da se u telefonskom razgovoru dogovorio s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i izraelskim premijerom Netanyahu o daljnjem zaustavljanju izraelske aneksije palestinskih teritorija.

No Dan Jeruzalema, kojim Izrael slavi osvajanje Istočnog Jeruzalema u šestodnevnom ratu 1967., krije potencijal povećanja političke napetosti. Problem je naime u samoj biti ovog praznika: "Organizacije za naseljavanje kao što je Elad koriste ovaj dan za ciljanu provokaciju. To onda, naravno, utječe na cijelu regiju", kaže Kerstin Müller.

Izraelski partneri su zabrinuti

Politička vodstva u glavnim gradovima četiri nova izraelska partnera svjesni su propagandnih učinaka koje sadašnje napetosti postižu u njihovim zemljama - i koliko bi to moglo opteretiti odnos s Izraelom.

Oni ne mogu ignorirati komentare velikih nadregionalnih arapskih medija. Sve su iluzije pokopane, piše primjerice panarapski list "Al araby al-jadeed". Ta novina, koju održavaju financijeri iz Katara, neizravno je sve one "koji normalizaciju s neprijateljem proglašavaju dužnošću" označio kao izdajice. To je naravno direktno usmjereno protiv arapskih čelnika novih izraelskih partnera.

U skladu s tim oni su brzo su reagirali već tokom vikenda. Ministarstvo vanjskih poslova UAE "odlučno" je osudilo izraelske vlasti zbog napada na džamiju Al-Aqsa. Od Izraela se traži deeskalacija.

Sudansko Ministarstvo vanjskih poslova je opisalo ponašanje Izraela kao "represiju", a marokanske vlasti izrazile su "duboku zabrinutost" zbog nasilja.

Povećanje napetosti ugrožava izraelske interese

Izraelska vlada sada bi trebala pokušati smiriti situaciju u istočnom Jeruzalemu, kaže Kerstin Müller. "Inače, bi se napetosti lako mogle proširiti i na druga područja, posebno na Zapadnu obalu i pojas Gaze." Ako napetosti potraju, i drugi bi izraelski interesi bili ugroženi. "To uključuje i napore ka daljnjoj normalizaciji odnosa s arapskim svijetom."

Međutim, interesi Ujedinjenih Arapskih Emirata u vezi s odnosima naspram Izraela više su strateški nego taktički, kaže Cinzia Bianco iz Europskog vijeća za međunarodne odnose. "To znači da je malo vjerojatno da će se proces normalizacije prekinuti."

Međutim, vrlo je vjerojatno da bi se zajednički projekti koji su u toku mogli privremeno zaustaviti dok traje sukob u Palestini. "Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata i dalje budno prate raspoloženje na ulici, ali neće dopustiti da im demonstranti diktiraju regionalnu politiku."