Etična banka i u Hrvatskoj

Uslijed ekonomske krize u čijem ishodištu stoji prvenstveno globalni financijski sektor, hrvatska javnost bila je početkom travnja u prilici svjedočiti ohrabrujućem utemeljenju jedne zadruge s ciljem otvaranja prve domaće etične banke. Riječ je o apsolutnoj novosti za Hrvatsku, pa je nužno pojasniti da takve institucije u Europi i šire odavno već posluju s razmjernim uspjehom, a njihovo se djelovanje inače bazira na određenim socijalnim i demokratskim načelima koja druge banke ne samo da ne uzimaju u obzir, motivirane isključivo profitom, nego ih obično sasvim indiskretno gaze.

Spomenimo samo nekolicinu poznatijih alternativnih financijskih kuća i asocijacija te vrste: španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, kao i međunarodne mreže Global Alliance for Banking on Values (GABV) ili Fédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives (FEBEA). Ukratko opisano, karakterizira ih veoma transparentno djelovanje, demokratski način odlučivanja i upravljanja poslovanjem, socijalna i ekološka osjetljivost, te podržavanje projekata koje druge banke ne žele kreditirati jer nisu dovoljno komercijalni.

Alternativna uporišta razvoja

Nakon osnivanja Zadruge etičnog bankarstva, slijede daljnji koraci praktičnog organiziranja, poput licenciranja pri Hrvatskoj narodnoj banci, a buduća ustanova pod nazivom ebanka d.d. mogla bi početi s radom početkom iduće godine. Njezini osnivači – uža jezgra inicijatora – poimence su predstavljeni na internetskoj stranici www.ebanka.eu, pa se tako može provjeriti i personalna, kadrovska pozadina čitave ove akcije; među navedenim imenima tako razabiremo i neka iz civilno-aktivističkih krugova, odranije javno poznata.

Jedan od osnivača, Goran Jeras, konzultant odgovoran za koordinaciju i strateško planiranje, napomenuo je u izjavi za DW kako su etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske unije i Hrvatske u periodu od 2014. do 2020. godine. Oni su vezani uz niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanje društvenih inovacija, kao i malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i tsl.

Izazovi konkurentskog okruženja

„Zbog toga vjerujemo da će i HNB i Ministarstvo financija kao suprovoditelji te strategije, prepoznati naš projekt kao jedan od elemenata ostvarenja ciljeva zadanih razvojnim strategijama“, riječi su Jerasa. On nam je dodatno pojasnio ulogu etičnih banaka - posrijedi su institucije koje nastaju unutar zajednice budućih korisnika, koji su ujedno i njezini ravnopravni suvlasnici. A to po definiciji znači da kroče putem suprotnim od uobičajenog u sektoru, jer nisu inicirane od malobrojnih osoba i poduzeća s većim kapitalom, nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima.

„Takve banke su otvorene, dobro poznaju korisnike i s njima čine mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju“, dodao je Goran Jeras, „pa tako etične banke funkcioniraju drukčije od komercijalnih, te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati potrebe kroz usluge komercijalnih banaka“. No, ujedno se nameće pitanje – uz pretpostavku da bi ebanka zaista poslovala u skladu s rečenim principima – kako će ona preživjeti konkurentsko okruženje postojećeg financijskog sektora u Hrvatskoj, ali i zakonodavstva RH, gdje nema dostatno razumijevanja za male ni drukčije?

Dražen Šimleša, sociolog, znanstveni suradnik Instituta „Ivo Pilar“ u Zagrebu, smatra da se ova inicijativa ne bi trebala suočiti s izazovima vanjskog porijekla, jer slične ustanove ionako već postoje u većini zemalja EU-a. Potražnja za njima raste zbog aktualne krize, budući da ljudi imaju povjerenja u institucije kojima je glavni cilj izgradnja kvalitetnih i humanih odnosa u lokalnim zajednicama. „Mada, iskreno, ne bi me iznenadilo da se osnivanje banke pokuša makar usporiti, ako ne i osujetiti, s obzirom na stanje svijesti i interese političkih i ekonomskih elita“, dometnuo je Šimleša za DW.

Nužnost vraćanja povjerenja u ekonomiju

„Ali, najbitnije je da se sama ta banka postavi na zdrave i stabilne temelje, s dobro ekipiranim i stručnim ljudima“, upozorava ovaj naš sugovornik, „a koji imaju izraženu eko-socijalnu osvjetljivost i stavove. Najvažniji izazov jest da se banka izgradi kvalitetno iznutra“. On vjeruje da tome cilju mogu pomoći svi, jer etička banka može osigurati nekoliko važnih potreba svim odgovornim i društveno aktivnim građanima. Prije svega, mogućnost da ljudi svojim novcem upravljaju na demokratski i transparentan način, dok ih u sadašnjim bankama o tome nitko ne pita ništa.

Nadalje, tako se mogu podržati već spomenuti projekti koji su drugim bankama kronično nezanimljivi, samim tim što ne podrazumijevaju brzi obrt novca i visoke kamate, pa su osuđeni na nemogućnost razvoja. „Konačno, etična banka dugoročno može postati jedan od alata da vratimo povjerenje u ekonomiju, odnosno može postati jedan od primjera dobre ekonomije u praksi koji nam toliko nedostaju uslijed ove sulude utrke jedino za profitom i uništavanjem prirode“, zaključio je o ovom interesantnom projektu Dražen Šimleša.