EU koristi pritisak nastao "panamskim dokumentima"

Rijetko su zastupnici u Europskom parlamentu tako jedinstveni: "Ta praksa je asocijalna", grmio je predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber misleći time na utaju poreza i pranje novca, za koje se doznalo zahvaljujući "panamskim dokumentima". Njegov zastupnički klub će što je prije moguće pozvati na saslušanje odvjetnički ured Mossack-Fonseca. A Socijaldemokrati, Liberali, Zeleni i Ljevica zajedno žele uspostavu istražnog odbora za "panamske dokumente".

Europski povjerenik mjerodavan za financije Pierre Moscovici u skandalu vidi "poziv na buđenje": članice EU-a bi sad morale poduzeti aktivne mjere protiv utaje poreza i prijevare, agresivnog izbjegavanja poreza i pranja novca. U to pripada i otkrivanje imena vlasnika tvrtki, kako predviđa smjernica za borbu protiv pranja novca. U svibnju Europska komisija namjerava objaviti popis zemalja koje nisu kooperativne u poreznim pitanjima, a koje se naziva poreznim oazama. A u lipnju bi na snagu trebala stupiti pooštrenja propisa protiv pranja novca.

Iskoristiti snagu zgražanja javnosti

"Pritisak je tu, sad moramo vidjeti kakve konkretne mjere možemo izvući iz istrage 'panamskih dokumenata'", kaže Peter Simon, porezni stručnjak njemačkih socijaldemokrata u EP-u. Dosad se Europska komisija nakon afere "LuxLeaks" koncentrirala prije svega na poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza. Sad se mora koncentrirati na političare i druge pojedince koji peru novac ili novac skrivaju u poreznim oazama.

Socijaldemokrati i drugi zastupnički klubovi lijevog centra žele postupno načiniti katalog mjera kako bi bili kažnjeni ne samo ilegalni postupci poduzeća, nego i primjerice osoba koje su pod međunarodnim sankcijama. Već odavno je poznato da je sirijski diktator Bašar al Asad preko svojih posrednika svoju imovinu sklonio u poreznim oazama. Članice EU-a su sad pod pritiskom da djeluju. "To će biti dug proces, ali uz potporu 'panamskih dokumenata' to će ići brže", kaže Simon.

Propisi transparentnosti za velika poduzeća

"Zbog izbjegavanja poduzetničkih poreza EU svake godine gubi između 50 i 70 milijarda eura." Uz to, "88 posto Europljana podupire oštrije mjere protiv utaje poreza i poreznih oaza". Tim riječima Europska komisija vrbuje za svoj prvi naum, uspostavu pravila transparentnosti za velika poduzeća. I povjerenik Jonathan Hill smatra da ima dodatnu političku potporu za svoj prijedlog. "Panamski dokumenti nisu promijenili naš plan rada. Ali, oni su ojačali našu odlučnost." Porezi bi morali biti plaćani tamo gdje se ostvaruju prihodi, kaže Hill.

Svi veliki koncerni koji djeluju internacionalno ubuduće bi za svoje podružnice u Europi morali, među ostalim, iskazati koliko prihoda ostvaruju i koliko poreza plaćaju i to za svaku članicu Europske unije pojedinačno. Obveza transparentnosti bi trebala spriječiti da tvrtke koriste rupe u zakonu ili slabosti poreznog sustava neke zemlje, kao što je pokazao primjer Luksemburga. Nove odredbe bi trebale vrijediti za sva velika poduzeća koja imaju godišnji promet veći od 750 milijuna eura. To je ukupno oko 6.000 poduzeća, kaže EU. Bruxelles tako želi spriječiti da koncerni prihod prebacuju iz jedne u drugu zemlju i tako profitiraju od mogućnosti plaćanja nižeg poreza.

Kritika prijedloga Europske komisije

Nevladine organizacije kritiziraju da prijedlog ne ide dovoljno daleko. "Tako dugo dok on ne obuhvaća sve zemlje, a ne samo članice EU-a, multinacionalni koncerni će imati dovoljno prilika za skrivanje svojih prihoda", kaže Tove Ryding iz Mreže za dugove i razvoj. Porezni stručnjak Ljevice u Europskom parlamentu Fabio di Masi dodaje: "Planovi Komisije vide pojedinosti samo za EU." Što se događa u poreznim oazama trebalo bi se pojaviti na popisu EU-a. Ali, njihovi zaštitnici su im dosad uvijek čuvali leđa, kao primjerice Velika Britanija svojim bivšim kolonijama. A porezne oaze u SAD-u, kao Delaware ili Nevada, ostale bi netaknute.

I socijaldemokrati u EP-u smatraju da je prag previsok. Obuhvaćeni bi bili samo veliki koncerni, a svi drugi bi mogli raditi kao i dosad, upozorava Peter Simon. On s kolegama predlaže da se odredba odnosi na sva poduzeća s prometom većim od 40 milijuna eura.

Nisu zadovoljni ni Zeleni. Razočarani su odgovorom Komisije na "panamske dokumente", jer koncernima dozvoljava da i dalje tajno posluju u SAD-u ili Švicarskoj. Samo u maloj američkoj državi Delaware registrirano je više od milijun tvrtki, kaže porezni stručnjak Sven Giegold. Dobro je da Komisija sad reagira na višegodišnje pozivanje Europskog parlamenta za poreznom transparentnošću, ali sa sadašnjim prijedlogom mjera bit će nastavljen porezni damping, kaže Giegold.