EU od Izraela očekuje deeskalaciju

Ministri vanjskih poslova Europske unije će se danas poslije podne (16.4.) sastati na posebnom, virtuelnom sastanku i razgovarat će samo o jednoj temi: posljedicama direktnog napada Irana na Izrael.

„Naša glavna briga je deeskalacija, fokusirani smo na nastojanje da ne dođe do dalje eskalacije“, najavio je Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost bezbednost Josepha Borella.

Daljnja eskalacija, odnosno uzvratni udar Izraela, „dovela bi do ivice jedne nove, nepredviđene situacije na Bliskom istoku“, rekao je Peter Stano u Bruxellesu.

„Defanzivna pobeda"

Poput američkog predsjednika Joa Bidena, i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kaže da je Izrael u načelu već ostvario pobjedu time što je uspješno odbio skoro 300 drona i projektila koje je Iran lansirao.

„Tu defanzivnu pobjedu  sada treba diplomatski učvrstiti", rekla je njemačka ministrica. Daljnja odmazda nije potrebna, smatra Baerbock.

„Pravo na samoobranu znači obranu od napada. Odmazda nije kategorija u međunarodnom pravu“, rekla je Baerbock. Ona je to inače još prošle nedelje rekla svom iranskom kolegi, očigledno bez većeg efekta.

Iran je svoj žestok napad na Izrael opravdao napadom 1. travnja na zgradu iranske ambasade u sirijskoj prijestolnici Damasku. Taj napad, u kojem su ubijena dva lidera iranske Revolucionarne garde, pripisuje se Izraelu. Vlada u Jeruzalemu to nije komentirala.

Glasnogovornik Stano odbacio je navode da Unija jednostrano osuđuje samo akcije Irana. „Mi smo 2. travnja nedvosmisleno osudili napad na iransku ambasadu“, rekao je Stano.

Još sankcija?

Ministri vanjskih poslova EU razgovarat će o različitim opcijama, uključujući i pooštravanje sankcija ili klasificiranje iranske Revolucionarne garde kao terorističke organizacije.

Ettore Greco, zamjenik direktora Talijanskog instituta za vanjsku politiku, istraživačkog centra u Rimu, smatra da do toga ipak neće doći, te da već postoje opsežne sankcije protiv režima iranskih mula.

„Neke države bi možda htjele primjeniti više mjera. Ali ja to ne očekujem, paket sankcija je već vrlo velik. Moglo bi biti nekih dodataka, ali to nije ključno dok je situacija takva kakva je u ovom trenutku, dakle bez daljih akcija u stilu: kako ti meni, tako ja tebi“, rekao je Greco u intervjuu za DW.

Europska unija i zemlje G7 uvele su različite trgovinske sankcije Iranu kako bi spriječile proizvodnju nuklearnog oružja, drona i visoke tehnologije. Sankcije su na snazi i protiv ljudi i institucija Irana zbog raznih kršenja ljudskih prava i smrti Mahse Amini, 20-godišnjakinje koja je umrla u policijskom pritvoru 2022. nakon što je uhapšena zbog navodnog kršenja pravila o nošenju marame. Njena smrt izazvala je proteste širom Irana.

G7 žele deeskalaciju

Ministri vanjskih poslova sedam najjačih zapadnih industrijskih zemalja (G7) od srijede će se pod talijanskim predsjedavanjem baviti situacijom na Bliskom i na Srednjem istoku.

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron, čija zemlja pripada G7, ali ne i EU, pozvao je Izrael da na napad Irana odgovori „pametno i oštro“ (smart und hart), ali i da taj sukob dalje ne eskalira.

Cameron je na britanskom radiju rekao da je važno Izraelcima jasno staviti do znanja da je Iran doživio neuspjeh sa svojim „nepromišljenim i opasnim akcijama“. Podrška Irana terorističkoj grupi Hamas, koja se još bori u Pojasu Gaze, takođe je bila neuspješna, rekao je britanski ministar vanjskih poslova.

Velika Britanija i SAD, najvažnija država G7, nastavit će podržavati Izrael ako bude kada se radi o odbijanju vojnih udara Irana. Nakon video-konferencije šefova vlada G7, predsjednik SAD Biden jasno je stavio do znanja da njegova zemlja neće sudjelovati u uzvratnom udaru Izraela na Iran. Pored SAD i Velike Britanije, u G7 su još Njemačka, Francuska, Italija, Japan i Kanada.

Funkcionira li politički pritisak?

Ni Europska unija ni G7 nemaju direktnog utjecaja, niti na Iran, niti na Izrael, smatra stručnjak za Bliski istok Julien Barnes-Dacey iz Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR), istraživačkog centra u Briselu.

Moguće je da Izrael ignorira dobre savjete o deeskalaciji. „Način na koji je iranski napad odbijen mogao bi navesti Izrael da veruje kako su Iranci slabi, bez volje i kapaciteta za dublji angažman. Sada je možda trenutak da Izrael zada dugo očekivani veliki udarac Iranu i njegovim regionalnim pomoćnim snagama“, kaže Julien Barnes-Dacey .

Stoga je, smatra, važno da EU blisko i predano surađuje s SAD-om kako bi spriječili nastavak eskalacije. „Prvo se mora izvršiti pritisak na Izraelce da ne uzvrate, a zatim se moraju nastaviti napori za prekid vatre u Gazi“, savjetuje stručnjak za Bliski istok. Rat između Hamasa i Izraela dodatno raspiruje plamen bliskoistočnog sukoba.