EU: Podrška "revoluciji Heika Maasa"

Bruxelles se u posljednje vrijeme sve više ljuti na Mađarsku koja redovito blokira priopćenja Europske unije koja se odnose na Hong Kongu ili Bliski istok. Za njih je potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica Europske unije. "Ne možemo više dopustiti da budemo taoci onih koji svojim vetom paraliziraju Europsku vanjsku politiku", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u ponedjeljak (7. 6. 2021.) na konferenciji s veleposlanicima održanoj u Berlinu o vanjskoj politici EU-a. "Veto se mora ukinuti", nastavio je Maas, "čak i ako to znači da jednog dana možete biti nadglasani".

Europska unija nema zajedničku vanjsku politiku u užem smislu te riječi. Institucije EU-a samo pokušavaju koordinirati politike 27 država članica. Zbog toga EU-ugovori zahtijevaju poštivanje principa jednoglasnog odlučivanja. Teoretski se to može zaobići bez promjene ugovora i to primjenom takozvane klauzule „passarelle”. To je odredba da Vijeće EU-a može jednoglasno donijeti odluku da se neka odluka koja bi trebala biti izglasana jednoglasno, prihvati većinom glasova. Problem je u tome što se i o tome mora odlučiti - jednoglasno.

Posljednjih godina Maas se u intervjuima više puta zauzeo za ukidanje veta u donošenju vanjsko-političkih odluka. Sve takve inicijative, poput trenutne, naišle su na veliko odobravanje u Europskom parlamentu, ali i na otpor u mnogim državama članicama i skepsu među stručnjacima.

"Potpuno se slažem s Heikom Maasom", kaže Iratxe Garcia Perez, predsjednica Kluba zastupnika lijevog centra S&D u Europskom parlamentu (Progresivni savez socijalista i demokrata), u kojem su i njemački socijaldemokrati. U intervjuu za DW podsjetila je da je S&D već dugo tražio okončanje principa jednoglasnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici: "Pravom na pojedinačni veto EU je osuđen na nedjelotvornost. To moramo nadići ako želimo da EU postane istinski globalni igrač s jakim i važnim glasom." Ako su 26 država članica u stanju govoriti jednim glasom o Kini, Rusiji ili Izraelu, neprihvatljivo je da vlada 27. zemlje-članice EU-a potkopa ovu zajedničku liniju, primjećuje Garcia Perez.

"Jednoglasnost potkopava efikasnost i kredibilitet EU-a"

Guy Verhofstadt iz Kluba zastupnika Renew Europe (liberalne i centrističke stranke) također je pozitivno reagirao na Maasovu inicijativu. "Točno! Izricanje sankcija EU-a Bjelorusiji vuklo se mjesecima, Mađarska koči donošenje deklaracije EU-a o Hong Kongu, Cipar je stavio veto na ambicije Europske unije o oporezivanju korporacija. Svaki dan se suočavamo s novim primjerom koji pokazuje da jednoglasnost potkopava efektivnost i kredibilitet EU-a", rekao je Verhofstadt.

Manfred Weber (CSU), vođa grupacije kršćansko-demokratske Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, izašao je na Europske izbore 2019. godine sa zahtjevom za ukidanjem prava veta na području vanjske politike EU-a.

Još uvijek prerano?

Usprkos takvim zahtjevima koji dolaze iz Europskog parlamenta, puno država EU-a neće promijeniti svoj kurs - a bez njih se Maasova revolucija ne može dogoditi. Još je prerano za ukidanje pravila jednoglasnosti, kaže jedan zapadni diplomat u Bruxellesu i postavlja retoričko pitanje: "Može li itko zamisliti da bi Grčka mogla biti nadglasana u politici prema Turskoj? Ili Poljska u politici prema Rusiji?"

Službene izjave o Maasovoj inicijativi očekuju se najranije na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu (21. lipnja 2021). Kada se prošle godine u EP-u odužilo donošenje odluke o produženju sankcija protiv dužnosnika bjeloruskog režima okupljenih oko Aleksandra Lukašenka - jer su ih Grčka i Cipar povezali s EU-ovim odlukama protiv Turske - Vijeće EU-a je inzistiralo na poštivanju principa jednoglasnosti - iako u slučaju produženja sankcija postoji mogućnost donošenja odluka većinom. Čak su i Poljska i Litva bile protiv kršenja pravila konsenzusa, premda su zahtijevale da dođe do proširenje sankcija Bjelorusiji.

"To nije isprazna rasprava"

"Ovo nije isprazna rasprava i Njemačka je s pravom ponovo pristupila tom pitanju", kaže Georg Riekeles iz Centra za Europsku politiku u Bruxellesu. "Ne bih to povezao izravno s njemačkom predizbornom kampanjom. Svijet se vraća teškoj igri - geopolitici, stoga bi EU trebao sazreti kako bi djelovao učinkovito. Ako se EU u svemu bude držao principa jednoglasnosti, predstoje mu teška vremena."

Riekeles priznaje da promjena ugovora EU-a trenutno nije na dnevnom redu i da prijelazna klauzula „passarelle" trenutno nije moguća. Međutim, želio bi "detaljnu raspravu". Ne može zamisliti odluke koje se donose većinom, na primjer, po pitanjima odbrane - ali može o nametanju sankcija ili o ljudskim pravima.

"Uz to, trebali bismo razmotriti kako postupati s prigovorima u slučaju veta Mađarske na deklaraciju o Hong Kongu. Rješenje bi moglo biti donošenje deklaracije 26 zemalja EU-a bez Mađarske", navodi Riekeles.

Tema za konzultacije s građanima EU-a

Ideju za odmicanje od veta promovirao je još Jean-Claude Juncker, šef Europske komisije u razdoblju od 2014. do 2019. godine. "Podijeliti suverenitet tamo gdje je potrebno čini svaku našu zemlju jačom", ustvrdio je Juncker u svom govoru o stanju u EU-u 2019. - i pozvao zemlje-članice da se odmaknu od trenutnog pravila jednoglasnosti kada je u pitanju donošenje vanjskopolitičkih odluka.

Njemački ministar vanjskih poslova Maas predložio je da se ta tema uvrsti u dnevni red "Konferencije o budućnosti Europe". On je time mislio na konzultacije s građanima širom EU-a, koje su u tijeku i koje bi trebale biti okončane iduće godine i to prijedlogom za reforme EU-a.

"Vrlo je vjerojatno da će se pitanje ublažavanja pravila jednoglasnosti u vanjskoj politici pojaviti u završnom paketu prijedloga EU-reformi. No priznajem da ne vidim ozbiljnu šansu da se ova reforma provede", zaključuje Janis Emmanouilidis iz think-tanka European Policy Centre.