EU polako gubi kredibilitet, a Balkan nadu
20. lipnja 2019
EU je ponovo odložila odluku pokretanju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovoga puta izgovor je bio "tehničke prirode" jer je Vijeće Europske unije, kako se navodi u ministarskim zaključcima, "na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje".
Čini se kao da je zasjedanje Bundestaga, koji se po njemačkom zakonu mora izjasniti o otvaranju pristupnih pregovora s kandidatskim zemljama, a koji bi o tome trebao raspravljati tek u rujnu, poslužilo kao dodatno opravdanje prije svega Francuskoj, koja od dolaska Emmanuela Macrona na vlast i pokretanja strategije "prvo unutrašnje reforme Unije" ima sve manje apetita za proširenje.
U zaključcima Vijeća našla se i toliko puta ponavljana fraza da je EU ”okrenuta ka procesu nastavka proširenja i da je to ključna politika Unije” koja je gotovo izgubila smisao zbog sveprisutnih indikacija na to da je proširenje EU-a na zapadni Balkan usporeno gotovo do samog zaustavljanja.
”Ponovno odlaganje odluke o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji je veliko razočaranje i hladan tuš za Skopje i Tiranu jer naravno da je bilo očekivanja. To je loš signal koji se možda i može progutati ako u listopadu bude pozitivne odluke. Ako je ne bude onda politiku proširenja možemo proglasiti mrtvom jer je već vrlo bolesna i na samrti”, kaže Alexandra Stiegelmayer iz Europske inicijative za stabilnost za DW.
Doduše, manjina zemalja EU-a nije bila za to da se načini novi korak u procesu proširenja sa Skopjem i Tiranom. Zemlje središnje i istočne Europe, Baltičke zemlje, ali i Europska komisija dali su bezrezervnu podršku zemljama zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu. Europski povjerenik za pristupne pregovore Johannes Hahn je upozorio da odlaganje i nedonošenje odluke o zemljama koje su ispunile sve što je od njih traženo dovodi u pitanje kredibilitet EU-a i njen utjecaj i poticaj na zapadnom Balkanu.
”Proširenje je strateška investicija u mir, demokraciju, prosperitet i sigurnost Europe. Neodlučnost i nerješavanje nisu opcije”, poručio je Hahn nakon sastanka europskih ministra u Luxemburgu.
Ako EU ostane bez kredibiliteta, a Balkan bez nade
Nakon ovogodišnjeg izvješća Europske komisije o napretku zemalja u procesu proširenja i pogotovo nakon zaključaka Vijeća EU-a o proširenju, Sjeverna Makedonija i u nešto manjoj mjeri Albanija, ostale su s nadom u listopad 2019.
BiH je ostala s još jednom Mapom puta umjesto očekivanog mišljenja o kandidatskom statusu. Srbija i Kosovo dobili su izvješća s možda i najviše kritika dosad. Uzroke za ovakvu situaciju svakako treba tražiti na obje strane i u efikasnosti u provođenju reformi na zapadnom Balkanu, ali i u političkoj volji EU-a.
U Centru za europsku politiku u Bruxellesu objašnjavaju da je do ovakve situacije došlo kako zbog ”lošeg trenutka” zbog europskih izbora, tako i zbog očigledne ”nacionalizacije proširenja”.
”Vidimo da zemlje članice rukovode ovim dosijeom već izvjesno vrijeme i da usprkos stavu Europske komisije ponekad povuku kočnicu bez da takva odluka ima temelje u stvarnom napretku zemalja u procesu proširenja”, smatra Corina Stratulat iz Centra za europsku politiku.
U razgovoru za DW Stratulat objašnjava da su takve odluke često inicirane unutarnjim politikama zemalja članica i da nose opasnost od podrivanja kredibiliteta cijele EU i procesa proširenja.
”Naravno da se reforme u zemljama zapadnog Balkana ne provode zbog procesa proširenja nego zbog dobrobiti vlastitog naroda, ali to je i dio procesa koji ima jasne korake. Ne možete tražiti rezultate od tih zemlja, ako vi sami ne odgovorite na te rezultate. To postavlja pitanje koliko je vaše angažiranje ozbiljno”, kaže Stratulat.
Ako EU izgubi kredibilitet u regiji na čemu bi se onda zasnivala njezina transformativna moć i utjecaj. S druge strane, ako zemlje zapadnog Balkana izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu stranu.
”Tada će se otvoriti vrata Rusiji, Kini, Turskoj. EU će izgubiti zapadni Balkan, a regija će izgubiti svjetionik koji ih je vodio u reformama i politikama. A to je katastrofalna slika”, upozorava Alexandra Stieglmayer.
Kako vratiti dinamiku u odnose između EU i zapadnog Balkana?
Zamor od proširenja s jedne i gubitak nade s druge strane mogu stvoriti samo loše rezultate po sve uključene u proces. U Europskoj inicijativi za stabilnost navode da u tom slučaju razina EU skepticizma u Srbiji može samo porasti, a reforme još više više nazaduju. Srbija i Crna Gora u najboljem slučaju mogu postati članice 2025. godine i to samo uz mnogo više truda nego što ga trenutno ulažu. To bi značilo najmanje 12 godina pristupnih pregovora. Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo već 14 godina a još nije ni počela pregovore. A što na sva ta desetljeća rada koji tek predstoji može reći BiH koja nije ni došla do kandidatskog statusa?
”Proširenje je postalo suviše zamršeno i nejasno”,ocjenjuje Stieglmayer i dodaje:
”Moramo prijeći preko zamora od proširenja u EU i da se uspostaviti bolja komunikacija između EU institucija i zemlja članica, ali i između zemalja članica i njihovih građana. Moramo da rekonstruirati proces proširenja, uspostaviti prijelazne poticajne ciljeve kao što su recimo ulazak u jedinstveno tržište prije članstva što će značiti građanima, ali i da uskladimo kriteriji koji su sada različiti za različite zemlje pa se ni ne znam na osnovu čega se procjenjuje njihov napredak”, zaključuje Alexandra Stieglmayer.