EU prihvatio paket za spašavanje eura

Pod dojmom produbljenja portugalske financijske krize Europa želi pokazati svoju snagu. Kasno sinoć (24.3.) šefovi država i vlada 27 članica EU-a dogovorili su novi mehanizam osiguranja stabilnosti eura koji stupa na snagu 2013. godine. Među ostalim, prihvaćen je njemački prijedlog da se uplate u krizni fond produže sve do 2017.godine. Time europski krizni mehanizam stupa na snagu nakon isteka postojećeg vremenski ograničenog zaštitnog fonda.

Njemačka u novi fond osim 168 milijarda eura mora uplatiti i jamstva u visini od 22 milijarde eura. Prvobitno je Njemačka morala polovicu tog iznosa uplatiti u iduće dvije godine, ali sada će to odraditi u pet obroka po četiri milijarde eura. Prema potrebi članice eurozone morat će uplatiti dodatne iznose, upozorio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

Jose Socrates, portugalski premijer u ostavci, u Bruxellesu je obećao da će i nova portugalska vlada ispuniti ciljeve štednje. To je novinarima prenio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso: „Izrazili smo naše povjerenje da će Portugal prebroditi svoje probleme“. Na sastanku nije bilo govora o mogućem spašavanje iz duga Portugala, rekao je Barroso. „Najvažnije političke stranke su obećale da će podržati najavljene mjere štednje“, rekao je Barroso, a Van Rompuy je dodao kako se očekuju rezultati stres testova banaka idućeg tjedna.

Budući fond za spašavanje (ESM)

2013. godine EFSF nestaje, a na njegovo mjesto dolazi trajni krizni fond odnosno mehanizam EMS. Članice eurozone uplaćuju 80 milijardi eura u gotovini, od toga Njemačka 22 milijarde. Dodatno se prilaže 620 milijardi eura za jamstva. Budući da se jedan dio novca mora položiti kao jamstvo, fond može kao kredite ponuditi 500 milijardi eura – ali samo u iznimnim slučajevima i ako se određena zemlja obveže da će poštivati vrlo stroge uvjete. Dodjela kredita može se pokrenuti samo jednoglasnom odlukom zemalja eurozone, a Njemačka je dobila mogućnost uložiti veto. I budući fond moći će od zemalja eurozone izravno otkupiti državne obveznice.

Pooštreni pakt stabilnosti

Ubuduće kazne prijete ne samo u slučaju prekoračenja dopuštene granice novog zaduženja od tri posto BDP-a već i ako dođe do prekoračenja granice ukupnog duga države koji je određen na 60 posto BDP-a. Ukoliko se pokrene postupak zbog prekoračenja deficita, tada ta zemlja mora izdvojiti kauciju od 0,2 posto BDP-a. Ako nakon toga ne slijedi upute za uklanjanje problema, kaucija se zadržava i ona odlazi u fond za spašavanje eura. Ukoliko Europska komisija odluči da određena članica mora platiti kauciju ili novčanu kaznu, tada takvu odluku zemlje članice mogu spriječiti samo većinom glasova. Osim toga, proračuni zemalja članica ubuduće su podvrgnuti strožijim kontrolama.

Pakt za euro

Članice eurozone na dobrovoljnoj bazi usuglasile su se oko socijalne, porezne i proračunske politike. Pakt kojeg je pokrenula Njemačka ima za cilj da eurozona postane konkuretnija, ali da ostane otvorena i za ostale nečlanice eurozone koje su dio EU-a. Godišnje se određuju zajednički ciljevi. Kako će se oni ostvariti, stvar je nacionalnih vlada. Troškovi plaća trebali bi se prilagoditi produktivnosti. Kod proračunske politike predloženo je uvođenje 'kočnice za dugove' prema njemačkom uzoru. Planirano je i zajedničko određivanje poreza na dobit korporacija. Europska komisija će procijenjivati godišnji napredak. Dogovor ne obuhvaća sankcije, ali zato javnost, financijska tržišta i druge države mogu izvršiti nužan pritisak.

Irska i dosadašnji Fond – još otvorena pitanja

Otvorena pitanja ostala su sadašnji fond za spašavanje eura kao i zahtjevi irske vlade. Irska vlada traži bolje uvjete za povrat svojih kredita te niže kamate. Za sada Irska je naišla na protivljenje, jer vlada u Dublinu nije spremna na ustupke. To bi se moglo promijeniti, ako Irska promijeni svoju spornu stopu oporezivanja poduzeća. Stopa od 12,5 posto je za mnoge članice EU-a trn u oku, jer mnoga poduzeća zbog toga otvaraju svoja sjedišta baš u Irskoj.

EU i dalje traži od Gadafija ostavku

Europska unija ne odustaje od zahtjeva da Gadafi odmah podnese ostaku i tome otvori put zemlji prema demokraciji. EU „novoj Libiji“ daje izrazitu političku i gospodarsku potporu na putu prema demokraciji. Unija će nastaviti s pooštrenim sankcijama, među kojima se navode i mjere kojima se želi zajamčiti da prihodi od prodaje nafte i plina više ne stoje na raspolaganju Gadafijevom režimu. Na summitu su pozdravljeni vojni napadi saveznika na ciljeve u Libiji, među kojim se nalaze SAD, Francuska, Velika Britanija. Akcija je pridonjela spašavanju brojnih života, naglasio je predsjednik EU-a Herman Van Rompuy.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm