EU proširuje sankcije protiv Rusije
6. rujna 2014Prema navodima dužnosnika u Bruxellesu, zemlje članice EU su izrazile "jedinstvo u odluci o proširenju sankcija prema Rusiji". Nove mjere bi trebale pogoditi rusko gospodarstvo. Usvojene su dodatne zabrane putovanja u EU i zamrzavanje računa u bankama za 20 osoba iz Rusije i iz redova proruskih pobunjenika. Na popisima, za sada, nema osoba koje obavljaju dužnost ministra. Ruske banke će, također, sada mnogo teže dolaziti do svježeg novca, odnosno kredita u bankama koje imaju sjedište u EU.
Nove mjere tako pogađaju potpuno iste segmente gospodarstva i politike kao i ranije. Do svježeg novca će sada još teže dolaziti i ruske naftne tvrtke, te one koje proizvode naoružanje. EU će otežati i izvoz u Rusiju onih proizvoda koji se mogu koristiti u vojne svrhe, ali i tehnologija koje se koriste u svhu crpljenja nafte.
Čeka se zeleno svjetlo šefova vlada i država
Proširene sankcije stupaju na snagu tek u ponedjeljak (8.9.) kada ih odobre vlade članica Unije. U tu svrhu su predsjednik Vijeća ministara Herman van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poslali pismo svim šefovima vlada i država EU. U njemu se navodi da je riječ o "djelotvornim mjerama koje će nam omogućiti da u najkraćem roku uputimo odgovor", misleći pri tome na odgovor na rusku politiku u Ukrajini. U Bruxellesu se nadaju kako će tako natjerati Rusiju ali i pobunjenike da promijene politiku. Osim toga, cilj je pogoditi i moćne ruske oligarhe koji se uglavnom bave poslovima crpljenja i prodaje nafte.
EU i SAD su u proteklom periodu već usvajali sankcije protiv Rusije. Zapad predbacuje vladi u Moskvi da je suprotno međunarodnom pravu pripojila ukrajinski poluotok Krim, te da ljudstvom i oružjem podržava pobunjenike na istoku Ukrajine.
Među zemljama članicama Unije ima i onih koje zagovaraju ukidanje sankcija Rusiji ukoliko se ostvari trajno primirje i napredak u rješenju krize na istoku Europe. Zbog toga su i pregovori o sada dogovorenom paketu mjera trajali puna tri dana. Diplomatski izvori navode da su posebno sporne bile mjere ograničenja kredita ruskim tvrtkama i bankama. Vlade nekih istočnoeuropskih država strahuju da bi to moglo pogoditi njihove brojne banke koje održavaju poslovne veze s partnerima u Rusiji.
Steinmeier umjereni optimist
Tijekom petka (5.9.) su se istovremeno u Minsku sastali i predstavnici vlade u Kijevu, vlade u Moskvi, pobunjenika i OESS-a kako bi pregovarali o prekidu sukoba koji su do sada odnijeli oko 2600 života. Tu je i postignut dogovor o primirju, o povlačenju snaga i razmjeni zarobljenika. Po svemu sudeći se dogovor o primirju poštuje.
Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier je nakon informacija o poštivanju primirja u Ukrajini rekao da je "umjereni optimist". "Dogovoreno primirje, ako se održi, predstavlja početak kraja krize", izjavio je za list Bild i dodao: "Hoće li oružje trajno mirovati, to će ovisiti o volji Moskve i Kijeva da politički riješe otvorena pitanja."
Odlučujuće u svemu je da politika preuzme stvari u svoje ruke, i da se zaustavi spirala nasilja, smatra njemački šef diplomacije. Upozorio je i na mogućnost izbijanja otvorenog rata između Rusije i Ukrajine.
Obama pesimist
Predsjednik SAD Barack Obama je izrazio sumnju u uspjeh dogovora o primirju i zatražio da za prvu ruku sve sankcije protiv Rusije ostanu na snazi. "Naravno da dogovor budi velike nade, ali smo skeptični s obzirom na dosadašnja iskustva", rekao je Obama na rubu summita NATO-saveza u Newportu.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon je pozvao sve strane da "pokažu dobru volju". Dodao je kako "mora postojati vjerodostojna kontrola onoga što je dogovoreno" i u tome je ponudio pomoć UN-a. Naglasio je nužnost poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine.
Vlada u Moskvi je pozdravila dogovor o primirju i upozorila kako se svi moraju pridržavati onoga što je dogovoreno. To je zatražio i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk je izjavio kako se "ruske snage, banditi i teroristi moraju povući kako bi se mogla osigurati granice Ukrajine".