1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU se sastaje s Latinskom Amerikom: trgovina i kritike

17. srpnja 2023

Prvi put nakon osam godina će šefovi država i vlada Europske unije i Latinske Amerike sjediti za istim stolom. Donosimo odgovore na najvažnija pitanja o samitu EU-CELAC koji se održava u Bruxellesu.

https://p.dw.com/p/4TxtG
Iskrčena prašuma
Krčenje prašume - jedna od najvećih prepreka boljoj suradnjiFoto: Marizilda Cruppe/Greenpeace

Kakav je to samit?

U ponedjeljak i utorak (17. i 18. srpnja) u Bruxellesu se sastaju članice Europske unije i Zajednice latinoameričkih i karipskih država kojoj pripadaju sve zemlje na američkom kontinentu, osim SAD-a i Kanade.

Za EU su te veze važne u jeku ruske agresije na Ukrajinu. Kako je rekao šef diplomacije EU Josep Borrell, svjetske regije koje dijele iste vrijednosti se moraju povezati, a EU se mora dodatno osloboditi ovisnosti od Kine. Latinska Amerika je potencijalni dobavljač sirovina i energenata, veliko tržište i partner u borbi protiv klimatskih promjena.

„Mi smo saveznici u jačanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, u borbi za demokraciju, ljudska prava i mir", navela je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen pri predstavljanju strategije EU-a za odnose s Južnom Amerikom ovog lipnja.

Države CELAC-a pak žele potaknuti privredni rast nakon razdoblja pandemije. EU je tu dobrodošla kao partner i ulagač.Države EU-a, naime, u ovu regiju ulažu više nego Rusija, Kina, Indija i Japan zajedno.

Razmatra se sporazum o slobodnoj trgovini latinoameričke regije sa 600 milijuna stanovnika, i EU koja broji 450 milijuna. U posljednjih deset godina je obim trgovine i razmijenjenih usluga porastao za 40 posto na 369 milijardi eura.

Ignacio Lula de Silva i Alberto Fernandez, predsjednici Brazila i Argentine na sastanku u pozadini zastave
Ignacio Lula de Silva i Alberto Fernandez, predsjednici Brazila i Argentine Foto: Maria Eugenia Cerutti/dpa/Presidencia Argentina/picture alliance

Hoće li biti trgovinskih sporazuma?

Još od 2019. je sastavljen sporazum EU-a i privredne zajednice Mercosur u koju spadaju Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. No sporazum još nije ratificiran u EU, djelimice i zbog kritike na račun krčenja vrijedne amazonske prašume.

U međuvremenu je sporni brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, koji je forsirao sječu prašume, izgubio izbore od ljevičara Lule da Silve. EU bi htio oživjeti sporazum ako Brazil pristane na dodatni protokol za zaštitu okoliša.

Predsjednik Da Silva, koji trenutno predsjedava grupom Mercosur, pak odbacuje takve zahtjeve Europljana.On je doduše uglavnom prekinuo štetnu praksu krčenja prašume, ali ne želi da mu Europljani diktiraju politiku.

„Strateški partneri ne pregovaraju na osnovu nepovjerenja i prijetnji sankcijama“, rekao je Da Silva početkom srpnja. On je optužio EU da ovim sporazumom želi osuditi njegovu i susjedne države da vječno ostanu tek dobavljači sirovina i ruda.

Europska komisija planira sporazume o trgovini s Čileom i Meksikom. Samit u Bruxellesu bi mogao unijeti živost u sve te pregovore.

Kakve političke probleme prepoznaje EU?

Za europske prijestolnice je predsjednik najveće latinoameričke zemlje, Brazila, previše prokineski nastrojen. Tijekom posjete Pekingu u travnju, Da Silva je dogovorio obimnu suradnju s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

U lipnju je njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock tijekom posjeta Brazilu pokazala izvjesno razumijevanje za ovakve pozicije, rekavši da je ruski rat protiv Ukrajine daleko od Sao Paula i Rio de Janeira.

Ipak su Europljani nezadovoljni što se Lula makar simbolično nije pridružio pozivima Kremlju da povuče trupe iz Ukrajine. Umjesto toga, brazilski predsjednik se nudi kao posrednik i dio krivnje za rat pripisuje Sjedinjenim Američkim Državama.

No istodobno je Brazil jedina zemlja BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) koja je u Općoj skupštini UN-a glasala za osudu Rusije.

Rudnik litija
EU bi sirovine iz Latinske Amerike ali isto želi i KinaFoto: MARTIN BERNETTI/AFP

Što kaže europsko gospodarstvo?

Devetnaest europskih gospodarskih udruga, koja pokrivaju sve bitne branše, traže da se što prije sklope trgovinski sporazumi s Mercosurom, uz poštovanje zaštite klime.

„Taj sporazum bi Europi otvorio jedinstvenu priliku da stekne prednost, da prva uđe na veliko latinoameričko tržište“, priopćile su privredne udruge.

Kakve su kritike zaštitnika klime?

Zaštitnici klime iz organizacije Greenpeace kritiziraju mogući trgovinski sporazum kao „otrovni ugovor". Oni pozivaju na prosvjede u Bruxellesu ovog ponedjeljka.

Kako kažu, sporazum u sadašnjem obliku je zastario i omogućava uvoz i izvoz proizvoda koji štete klimi. Iz Latinske Amerike bi, kažu, stizalo još više govedine i soje. EU će prodavati prije svega automobile i pesticide. Otrovi će se onda, kako glasi kritika, vraćati na europske tanjure.

Njemački Savez za zaštitu okoliša i prirode (BUND) kritizira uzgoj genetski manipulirane soje u Brazilu. To, kako tvrde, ubrzava odumiranje prašume i životinjskih vrsta.

Soja se potom prije svega koristi za ishranu stoke u EU. A te stoke, kaže BUND, ionako ima previše jer jedemo previše mesa.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.