EU-Zapadni Balkan: dva desetljeća obećanja iz Soluna
22. kolovoza 2023Kada su se šefovi država i vlada Europske unije u lipnju 2003. sastali u grčkom ljetovalištu Porto Carrasu, imali su na umu velike stvari za Zapadni Balkan koji je upravo bio pacificiran. Unija je „bezrezervno" podržala pristupanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, navedeno je u završnom dokumentu samita. I još: „Budućnost balkanskih država je u Europi."
To „obećanje iz Soluna“, nazvano po obližnjem lučkom gradu, nije ispunjeno ni poslije dva desetljeća.
I unatoč lošem iskustvu sa Zapadnim Balkanom šefovi država i vlada EU-a donijeli su u lipnju 2022., kako su to opisali, „povijesnu" odluku da Ukrajinu i njenu susjedu Republiku Moldaviju službeno proglase kandidatkinjama za prijam u EU.
Večera za godišnjicu
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis priredio je sinoć u Ateni večeru. Povod je upravo „solunsko obećanje“ od prije 20 godina. Na večeri su bili šefovi država i vlada šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i vrh EU-a, s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen na čelu.
Prema izvještajima grčkih medija, važan i utjecajan šef albanske vlade Edi Rama nije pozvan, jer se Albanija i Grčka trenutno žestoko svađaju oko malobrojne grčke manjine u Albaniji. I eto primjera koji jasno pokazuje zašto zemlje te regije već odavno nisu članice EU-a. Članice Unije s jugoistoka kontinenta koriste bilateralne probleme za kočenje procesa pristupanja.
Bugarska dovodi u pitanje makedonski jezik i želi postići da se sićušna bugarska manjina nominalno spominje u Ustavu Sjeverne Makedonije. Prethodno je, poslije desetljeća blokade, Grčka progurala promjenu imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju, kako bi se ime susjedne države razlikovalo od grčke pokrajine Makedonije.
Hrvatska pokušava riješiti svoje bilateralne probleme s pojedinim kandidatima za članstvo, kao što su Srbija i Crna Gora, ili s potencijalnim kandidatom za pristupanje Bosnom i Hercegovinom, koristeći svoje članstvu u EU-u, na primjer kroz prijetnje vetom.
Popularnost EU-a u Srbiji dramatično se smanjuje
Ta dugotrajna pat-pozicija po pitanju pristupanje Europskoj uniji ostavila je duboke ožiljke, posebno u Srbiji, najvećoj i strateški najvažnijoj zemlji regije. U reprezentativnom istraživanju javnog mnijenja u ljeto 2023. pokazalo se da samo 44 posto ispitanika podržava pristupanje svoje zemlje EU-u, dok je 47 posto bilo protiv.
U drugoj anketi instituta Demostat iz lipnja 2023. samo 23 posto građana podržalo je zahtjeve Bruxellesa da se Srbija, kao kandidat za EU, pridruži sankcijama Rusiji. S druge strane, 42 posto ispitanika smatra da bi Srbija trebalo težiti dobrim odnosima s Rusijom, čak i ako bi to onemogućilo pristupanje Europskoj uniji.
Prošle godine su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušali postići kompromis u višedesetljetnom sporu između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo, koja je pretežno naseljena Albancima. Europska komisija je također iskoristila svu svoju političku težinu da posreduje između dviju strana. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell čak je u jednom trenutku, nakon dugih pregovora, uzviknuo: „Imamo dogovor!" Ali, bilo je suprotno. Obje strane su eskalirale sukob, koji je ove godine više puta prijetio da preraste u oružane sukobe.
Manjkava demokracija, zastoj reformi, samiti
I poslije dva desetljeća u zemljama regije problemi su isti: cenzurirani i centralizirani mediji, instrumentalizacija pravosuđa, uništavanje neovisnih državnih institucija, dramatična korupcija i organizirani kriminal. Međutim: kako da EU učini nešto protiv toga kada se jedva uspijeva izboriti sa sličnim problemima u vlastitim redovima, na primjer u Poljskoj ili Mađarskoj?
Dakle, očigledno nije slučajno što je mađarski premijer Viktor Orban odabrao za partnera Zapadni Balkan, a posebno Srbiju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji odlučuje o svemu, ne skriva da se divi Orbanovom načinu vladavine i njegovom neliberalnom političkom konceptu. Dvojica visokih političara održavala su u protekle dvije godine vrlo bliske kontakte, imali više od 40 sastanaka. Vučić očekuje od Mađarske da ublaži pritisak Bruxellesa u vezi reformi koje se tiču pravne države. Orban, pak, očekuje da mu Srbija pomogne na putu da postane ključni igrač u regiji.
Neuspjelo približavanje država Zapadnog Balkana Bruxellesu zamijenjeno je sa sve više rundi sastanaka. Primjer toga su godišnji samiti EU-Zapadni Balkan od 2014. pod sloganom „Berlinski proces". Ili format „Prijatelji Zapadnog Balkana", koji je ovog lipnja pokrenula Austrija.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu