Europska perspektiva naprijed, proširenje stoj

Čelnici zemlja-članica Europske unije, institucija EU-a i zemlja sa Zapadnog Balkana okupit će se u srijedu 6. listopada na Brdu kod Kranja kako bi se još jednom potvrdila „nedvosmislena podrška EU-a europskoj perspektivi Zapadnog Balkana“. Upravo se to „potvrđivalo“ u svim do sada usvojenim deklaracijama, još od samita EU-Zapadni Balkan u Solunu 2003. godine, ali i u većini drugih službenih dokumenta EU-a koji se odnose na regiju u cjelini ili države pojedinačno.

Većina građana sa Zapadnog Balkana reći će da izjednačava podršku europskoj perspektivi s podrškom proširenju ili eventualnom članstvu u EU-u. No za EU proširenje je nešto što može proći, čak i u tekstu, ali uz brojne kriterije i ograde.

„Osiguran je balans kada je riječ o ambiciji proširenja s jedne strane i kapaciteta EU-a da se razvija i integrira nove članice s druge“, poručio je uoči samita jedan visoki dužnosnik Unije.

To konkretno znači da su 27 država-članica – nakon maratonskih pregovora u kojima su jedne inzistirale na jasnoj poruci da će Zapadni Balkan biti dio EU-a, a druge odbijale i samo spominjanje proširenja – došle do kompromisa da u tekstu deklaracije ipak stoji riječ „proširenje“, ali uz jasna uvjetovanja po pitanju političkih i gospodarskih kriterija koje zemlje-kandidatkinje moraju ispuniti i uz naglašavanje prioriteta „jačanja integracija i kapaciteta apsorpcije novih članica“ od strane samog EU-a.

Međutim, ni tu nije kraj specifičnom EU-formalizmu, pa se u najavi samita posebno naglašava da se „proces proširenja neće naći na agendi“.

Nije sve savršeno, ali ni vrata EU-a nisu zatvorena

Pa o čemu će se, ako ne o pristupanju, razgovarati na sastanku čelnika Europske unije i Zapadnog Balkana? U Bruxellesu kažu da su pripremili „opsežan paket opipljivih mjera" koje bi trebale donijeti „opipljivu razliku“ u svakodnevnom životu građana regije. Navodi se, recimo, to da bi iz gospodarskog i investicijskog paketa EU-a regiji u narednih sedam godina trebalo stići 30 milijardi eura. Navodi se izgradnja prometne mreže za povezivanje regije međusobno i s EU-om. Spominje se podrška Zelenoj agendi u regiji, pokretanje plana smanjenja cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i EU-a, pa i donacija od 2,9 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa.

Na pitanje novinara koliko su takve inicijative zapravo iskupljivanje za očigledan zastoj u politici proširenja, iz Unije odgovaraju da put jest težak, ali da „vrata nisu zatvorena".

„Istina je da EU ima mnogo izazova u procesu proširenja. Tu su reforme koje se moraju provesti, bilateralna pitanja koja se moraju riješiti, u pitanju je i kapacitet za integriranje. Nije sve savršeno, ali vrata nisu zatvorena. Ulazak Hrvatske je bio uspjeh i očekujemo da će to ponovo biti moguće“, navodi se u Europskom vijeću uoči samita.

Ali kada – to u EU-u nitko ne želi reći. Inicijativa Slovenije da se u tekst deklaracije u posljednjem trenutku ubaci 2030. godina kao vremenska odrednica za pristupanje Zapadnog Balkana Europskoj uniji, koliko se iznenada pojavila, toliko je brzo i skinuta s dnevnog reda. U sjećanju je i dalje inicijativa nekadašnjeg predsjednika Europske komisije Junckera, koji je 2025. godinu označio kao indikativni datum za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore, što se danas vidi samo kao ohrabrenje ili dobra namjera Komisije, ali nikako kao nešto što je usklađeno s pozicijama pojedinih zemlja-članica.

Ako EU nije na Zapadnom Balkanu, gdje je onda?

Iako proširenje „neće biti na agendi“, čelnici EU-a i Zapadnog Balkana trebali bi zajedno razmotriti i neke od prepreka na putu eurointegracija, posebno kada je riječ o bilateralnim problemima. Na samitu u Sloveniji naći će se čelnici Sjeverne Makedonije i Bugarske, a u Bruxellesu očekuju da se ponovo pokrene pitanje blokade koju Sofija drži kada je riječ o pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom.

Od lidera Srbije i Kosova zatražit će se intenziviranje napora u cilju postizanja pune normalizacije odnosa. Kroz nacrt usvojene deklaracije EU poziva partnere sa Zapadnog Balkana da napreduju ka „punom usklađivanju s vanjskom politikom EU-a“, pojačaju suradnju s Unijom u borbi protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji te da nastave suradnju po pitanju migracija i borbe protiv terorizma. A tu je i „nedvosmislena podrška europskoj perspektivi".

Ti pozivi su uglavnom samo prepisani tekst iz prethodnih deklaracija EU-a koji se ponavlja iz godine u godinu. Večer prije nego što će im se na Brdu kod Kranja pridružiti čelnici država sa Zapadnog Balkana, dužnosnici EU-a imat će zajedničku večeru – svojevrsni neslužbeni samit posvećen ulozi EU-a u svijetu, od Kine do Afganistana. Već u tom trenutku bi podsjećanje na važnost uloge EU-a na Zapadnom Balkanu kao neposrednom susjedstvu Unije bilo primjereno, jer ako EU prvenstveno nije na Zapadnom Balkanu – pa gdje je onda?

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu