Europska unija želi proširiti korištenje atomske energije

Sve do sada bile su samo riječi, ali sada u Bruxellesu žele preći na djela. Europska komisija forsira proširenje korištenja atomske energije osnivanjem platforme za istraživanje nuklearne energije. U obrazloženju se navodi kako je atomska energija potrebna zbog sve veće promjene klime. U službenom obrazloženju se navodi kako će «nuklearna energija ostati bitan element budućih energetskih sistema koji ispuštaju mimimalne količine CO2».

Prema riječima nadležnog člana povjerenika Europske komisije, Slovenca Janeza Potočnika, platforma bi trebala “poboljšati ekomonsku konkuretnost atomske energije”. Osim toga, radi se o razvoju nove generacije reaktora koji bi proizvodili znatno manje količine nuklearnog otpada. Platforma u kojoj bi bila zastupljena i atomska industrija trebala biti od pomoći vladama zemalja članica svojim stručnim savjetima, a planirano je da preuzme koordinaciju financijskih sredstava.

No već su uslijedili i prvi protesti organizacija za zaštitu okoliša. Tako na primjer organizacija Greenpeace kritizira da je do sada utrošeno mnogo više sredstava za istraživanje u nuklearnu energiju nego u alternativne i obnovljive izvore energije. Ipak, ovakve izjave ne odgovaraju sasvim stvarnom stanju. Nedavno su članice Unije zaista znatno povećale sredstva za atomsku energiju. U svojem 6. okvirnom programu za istraživanje i tehnološki razvoj za razdoblje od 2002. do 2006. godine Europska unija je izdvojila 210 milijuna eura za projekte vezane uz atomsku energiju. Za tekući, 7. okvirni program koji traje od 2007. do 2013. godine izdvojeno je 287 milijuna eura za nuklearnu energiju, ali u istom razdoblju Unija daje pomoć za sve ostale energetske izvore u visini od 2,3 milijarde eura.

Istočna Europska želi proširenje korištenja atomske energije

Prijedlog Europske komisije za otvaranje platforme oko atomske energije pojačava već odavno započetu renesansu nuklearne enegije u nekoliko zemalja članica Europske unije. Prije svega zemlje srednje i istočne Europe žele proširiti svoje korištenje atomske energije. Litva, Poljska, Madžarska i Slovenija tek su prošloga tjedna pristupile američkoj inicijativi mirnog krištenja atomske energije. Prošle godine je osnovano partnerstvo pod nazivom “Global Nuclear Energy Partnership (GNEP) koji polazi od toga da će potrošnja energije do 2030. godine porasti u velikoj mjeri, a organizacija OECD polazi od porasta od čak 53%.

I zapadnoeuropske zemlje okreću se u sve većoj mjeri atomskoj energiji. Tako je talijanski ministar za industriju Pierluigi Bersani najavio pojačano korištenje nuklearnih izvora energije tražeći da “Italija mora u potpunosti se upustiti u atomsko istraživanje nove generacije”. Italija je 1987. godine na referendumu odlučila napustiti atomsku energiju. Debata se rasplamsala i u Njemačkoj, prije svega kada je Međunarodna agencija za energiju IEA upozorila vladu u Berlinu na posljedice napuštanja atomske energije. Upravo u Njemačkoj raste sve više opasnost od velike ovisnosti od uvoza energije, konstatiraju stručnjaci IEA.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sličnog je mišljenja. Na UN-ovoj konferenciji o klimi u New Yorku najavio je pružanje pomoći svim zemljama koje žele koristi atomsku energiju u miroljubive svrhe. Francuska sudjeluje u platformi Europske unije o atomskoj energiji, a njezini predstavnici su među ostalim šefovi poduzeća za atomsku tehniku AREVA NP i Électricité de France. Snažno su zastupljeni Njemačka i Italija dok zemlje koje ne posjeduju atomsku energiju poput Austrije ne sudjeluju u ovom forumu Europske komisije.