Europska unija želi brz uspjeh u vezi s Kosovom

Problem Kosova prati užurbana diplomatska aktivnost Zapada. Beograd je ponovo bio domaćin Miroslavu Lajčaku, specijalnom predstavniku Europske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine.Beogradski mediji su dosta pažnje posvetili i činjenici da je Lajčak ovog puta doputovao s, kako ih mediji opisuju, „specijalcima“ Francuske i Njemačke Emnanuelom Bonneom i Jensom Plötnerom.
Uvođenje specijalnih izaslanika i vanjskopolitičkih savjetnika u igru povezuje se s pismom koje su predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uputili francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, u kome ga pozivaju da „donese teške odluke u vezi Kosova". To se vidi i kao nova etapa u dijalogu srpske i albanske strane.

Vučić: Nema priznanja Kosova

Predsjednik Srbije je uoči Lajčakovog posjeta naglasio kako je „upozorio" predstavnike međunarodne zajednice i pregovarače i pitao „s čim dolazite u Beograd, jer to nećemo više tolerirati. Mi smo rekli da se međunarodne forme moraju poštovati", izjavio je Vučić.
Predsjednik Srbije je također na svom Instagram nalogu objavio uoči sastanka s međunarodnim predstavnicima „da neće biti nikakvog priznanja Kosova. Uvijek spreman na kompromisna rješenja, u skladu s Ustavom Srbije i rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Nema predaje! Živjela Srbija", poručio je Vučić.

Izjave nakon susreta nisu bile predviđene, a Miroslav Lajčak se oglasio na Twitteru nakon susreta s Vučićem i naveo kako je „danas imao važne detaljne razgovore s premijerom Kosova Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kako bi se istražile opcije za napredak u dijalogu. Proces će se nastaviti u narednim danima".

Brzi vanjskopolitički uspjeh

Pojačana frekvencija posjeta Beogradu i Prištini u posljednje vrijeme za Dejana Bursaća, iz Instituta za političke studije, znači da EU želi brzo postići neki vanjskopolitički uspjeh: „To se događa u situaciji kada je europska moć dovedena u pitanje, i kada je zbog ukrajinske krize Europa neka vrsta kolateralne štete tog sukoba, i postoji snažna uvjerenost da ona ne donosi puno odluka. U tom smislu bi Europi dobro došao neki uspjeh pregovora Beograda i Prištine", kaže Bursać za DW.

„Svjesni smo također i toga da postoji pritisak na Srbiju da uskladi svoju vanjsku politiku s onom EU-a“, nastavlja naš sugovornik, i dodaje: „To bi značilo uvođenje nekih vrsta sankcija Rusiji. Vidimo da se javlja i pritisak oko organizacije Europridea, i mislim da se u Europi misli da bi se sada moglo da se na nekoj strani ostvariti popuštanje Srbije. A stječe se dojam da bi od svega Vučić najlakše javnom mnijenju prodao neki ustupak u vezi Kosova", smatra Bursać.

Nećete sankcije - dajte Kosovo

Dejan Bursać nije siguran koliko će biti značajno uključivanje francuskih i njemačkih „specijalaca" u pregovore, i pritom tvrdi da je „Francuska tijekom proteklih godina intenzivirala suradnju sa Srbijom, dok je Njemačka uglavnom držala stranu Prištine u tim pregovorima."

Postoji snažna uvjerenost u Srbiji da se ukrajinska kriza na Zapadu koristi kako bi se Srbija primorala na brzo priznanje Kosova, i u tom svjetlu se čita i trenutna diplomatska ofenziva Bruxellesa i Washingtona.

Dejan Bursać ne misli da netko očekuje da će Srbija brzo pripremiti priznanje Kosova, ali se to promatra kao neka trgovina: ako nećete učiniti nešto po pitanju sankcija Rusiji, onda dajte nešto po pitanju onoga što oni zovu regionalna stabilnost. 
Nekooperativna Priština?

Analitičari u Beogradu tvrde da se međunarodni posrednici u dijalogu upravo zbog nedostatka kooperativnosti vrte u krug, i da je stoga jedino što im je preostalo pritisak na Beograd. 

„Albin Kurti zaista ima problem, jer je na vlast došao na platformi po kojoj ga zanima samo srpsko priznanje Kosova i sada od toga ne može odstupiti. A to ga stavlja u lošu poziciju prema međunarodnim posrednicima", zaključuje naš sugovornik.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu