Europski izbori 2019.

+++1:57+++ Sa zadnjim brojkama ovog dugog izbornog dana završavamo aktualno praćenje EU-izbora na ovom mjestu. 

Europski parlament je priopćio da je izlaznost na europskim izborima bila najveća u zadnjih najmanje 20 godina i da, prema prvim podacima, iznosi blizu 51 posto. Ti podaci su se odnosili samo na  27 zemalja EU-a, ali ne i Veliku Britaniju.

Tradicionalne političke stranke ostvarile su slabije rezultate, ali će proeuropske stranke imati uvjerljivu većinu, pokazuju prve prognoze sastava EP-a: proeuropske stranke će imati gotovo 500 od 751 mandata u EP.

Prema tim prognozama, mandati koje su tradicionalne stranke izgubile pripast će Zelenima i krajnje desnim i populističkim strankama.

Europska pučka stranka (EPP) ostat će najveći Klub u EP, ali sa 179 umjesto dosadašnjih 217 zastupnika.

Progresivni savez socijalista i demokrata imat će u idućih pet godina 152 zastupnika, skoro 40 manje nego do sada. Grupacija Zeleni dobila je 69 mandata (52 na izborima 2014.). Klub zastupnika Europa nacija i sloboda (ENS), u kojemu su populističke i krajnje desne stranke iz zemalja kao što su Francuska i Italija, imat će 60 zastupnika.+++

 

+++Zadnje brojke iz Njemačke...+++

 

+++1:30+++Potpuno neočekivano, prebrojavanje  glasačkih listića u Hrvatskoj završilo je izjednačenim brojem europskih mandata za HDZ i SDP – 4:4. SDP najavljuje borbu protiv siromaštva, a HDZ borbu za Hrvate u BiH.+++

+++00:49 +++ (GB) Stranka Brexit Nigela Faragea  je jasan pobjednik europskih izbora u Velikoj Britanija. Ona je osvojila 31 posto glasova. Proeuropski Liberalni demokrati su na drugom mjestu s 20,5 posto, a laburisti na trećem mjestu s 14 posto. Vladajući konzervativci premijerke u odlasku Therese May su tek na četvrtom mjestu s 9 posto.

+++23:14+++ (HR) Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve neslužbene rezultate europskih izbora koji se po rasporedu mandata poklapaju s izlaznom anketom. Poredak izgleda ovako: HDZ 23,21% (5 mandata), SDP  18,36% (3), Suverenisti 8,29%,(1) Lista Mislava Kolakušića 7,69% (1), Živi zid 5,81% (1), Amsterdamska koalicija 5,62% (1). Most drži 4,54%, a slijedi ga Marijana Petir s 4,30%. Obrađeno je 87% biračkih mjesta.+++

+++23:00+++ (ROM) Vladajući socijaldemokrati (PSD) su s osvojenih 25,8 posto glasova izgubili na europskim izborima u Rumunjskoj. Tri oporbene stranke su zajedno osvojile 65,7 posto. Lider PSD-a Liviju Dragnea je indirektno priznao poraz.+++

+++ (S) Socijaldemokrati su u Švedskoj najjača stranka. Međutim, desnopopulistički Švedski demokrati zabilježili su velike dobitke i, prema TV SVT, osvojili su treće mjesto.+++

+++21:30+++ Prve projekcije novog sastava Europskog parlamenta+++

+++ (CY) +++ Prema državnoj televiziji, konzervativni Ciparski demokratski pokret DISI pobijedio je s 29 posto. Druga najjača stranka je lijeva AKEL stranka s 28 posto glasova.+++

+++ (E) +++ Jasna pobjeda Socijalističke radničke stranke (PSOE) premijera Pedra Sancheza u Španjolskoj - 28 posto glasova. Konzervativna narodna stranka PP, koja je bila na vlasti do lipnja 2018. godine osvojila je 17 posto. Ultra-desna nova stranka Vox, dobila je samo 6,5 posto glasova.+++

+++ (PL)+++ Vladajuća stranka PiS u Poljskoj je s 42,4 posto glasova po prognozama najjača snaga na europskim izborima u toj zemlji. Europska koalicija - čija je glavna snaga liberalno-konzervativna oporbena stranka Građanska platforma Donalda Tuska - može računati s 39,1 posto glasova. Odaziv birača bio je znatno veći - 43 posto - u odnosu na 24,5 posto prije pet godina. Glasanje se smatra testom raspoloženja za opće izbore u Poljskoj, koji su zakazani za listopad ili studeni.+++

+++ (DK)+++ Sudeći po izlaznim anketama, socijaldemokrati su u Danskoj osvojili između 22,2 i 23,6 posto, dok je liberalna stranka premijera Larsa Lokea Rasmusena osvojila od 20 - 21 posto glasova. Desničarska populistička Danska narodna stranka ima između 11,8 i 14,5 posto glasova - na zadnjim izborima prije pet godina, ona je bila najjača snaga s 26,6 posto osvojenih glasova.+++

 

+++ (A) +++ Konzervativna Narodna stranka (ÖVP) kancelara Sebastiana Kurza ostvarila je, na europskim izborima u Austriji veliku pobjedu s 34,5 posto glasova, socijaldemokrati su osvojili 23,5 posto, krajnje desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) 17,5 posto, a Zeleni 13,5 posto glasova - prema prognozi objavljenoj po zatvaranju birališta. 

Današnji izbori u Austriji veliki su test uoči parlamentarnih izbora u rujnu, koji će biti održani pošto se koalicija ÖVP i FPÖ raspala nakon izbijanja skandala oko video snimke s Ibize.+++

+++20:43+++ (F). Prema aktualnim prognozama će kao pobjednica europskih izbora u Francuskoj izaći Marine Le Pen sa svojim Ressembement Nationalom s osvojenih 23,2 posto glasova. Stranka predsjednika Emmanuela Macrona - Pokret za republiku - je osvojila 21,9 posto.+++

+++20:28+++ (HR) Komentirajući rezultate izlazne ankete, europarlamentarka Ivana Maletić (HDZ) komentirala je i predizborni skup vladajuće stranke u Zagrebu na kojem je sudjelovala savezna kancelarka Angela Merkel. „Treba li Merkel svirati pjesmu Marka Perkovića Thompsona?“ pitala je novinarka N1 televizije. „Svakako. To je prekrasna domoljubna pjesma. Ona sigurno nema ništa protiv“, odgovorila je Maletić. +++

 

+++ (H) Mađarska. Prema prvim prognozama daleko najjači s oko 56 posto je Fidesz, stranka premijera Viktora Orbana. Na drugom mjestu je Demokratska koalicija s 11 postoglasova. Najveći gubitnik je Socijalistička stranka/ Dijalog za Mađarsku, čiji je rezultat skoro prepolovljen na 10 posto.+++

+++19:54+++ (HR) Agencija Ipsos puls ažurirala je rezultate izlazne ankete provedene za nacionalne televizijske kuće. Trenutni prognozirani poredak izgleda ovako: HDZ 23,04% (5 mandata), SDP 17,9% (3), Mislav Kolakušić 8,09% (1), Suverenisti 6,61% (1), Živi zid 6,59% (1). Amsterdamska koalicija 5,47% (1). Neovisni za Hrvatsku prema najnovijoj prognozi ne ulaze u EP. +++

+++19:40+++ (DE) U Njemačkoj, nove prognoze i prve analize. Na javnom servisu ARD-u "pobjednikom" izbora su proglašni Zeleni jer su s gotovo 21 posto uspjeli udvostručiti svoj rezultat u odnosu na prošle izbore 2014. i sada su na drugom mjestu, odmah iza CDU/CSU-a koji je osvojio preko 28 posto. Najveći gubitnik su uvjerljivo socijaldemokrati s manje od 15,5 posto osvojenih glasova.+++

+++19:30+++ (GR) U Grčkoj prema prvim prognozama vodi konzervativna stranka Nova Demokracija (ND). Prema državnoj televiziji ERT, stranka je osvojila oko 32 posto glasova (2014: 22,7 posto). Premijer Aleksis Cipras je prvi put od 2014. godine poražen na izborima: njegova ljevičarska stranka Syriza je na drugom mjestu i predviđa se da će osvojiti 27 posto glasova. To je mali plus u odnosu na 26,6 posto osvojenih u 2014. Prema prognozama, krajnje desničarska stranka Zlatna zora i socijalistički KINAL (Pokret promjene) bore se za treće mesto. Oba mogu računati s oko 7 posto glasova.+++

 

 

+++19:14+++ (HR) Prema izlaznoj anketi koju je za RTL proveo Ipsos, najviše glasova osvojio je HDZ - 23,43% što znači 4 mandata. Prati ga SDP s 18,38% - 3 mandata. Lista Mislava Kolakušića mogla bi osvojiti mandat s 8,20%. Prema ovoj prognozi, s jednim mandatom u EP ulaze Živi zid (6,50%), Suverenisti (6,38%) i Amsterdamska koalicija (5,59%). Izvan EP-a mogli bi ostati Neovisni za Hrvatsku i Most.+++

 

+++18:01+++ (DE) Prve prognoze rezultata europskih izbora iz Njemačke nakon što su u 18 sati zatvorila birališta.+++

 

Na ovim izborima oko 400 milijuna građana iz EU-a bira 751 zastupnika u Europskom parlamentu za idućih pet godina.

Birališta se posljednja zatvaraju u Italiji - u 23.00 sata.

Izbori se odvijaju na temelju nacionalnih izbornih zakona, što dovodi do razlike u danu glasanja, najnižoj starosnoj dobi glasača i kandidata kao i visini cenzusa. 

Za zastupnike u Europskom parlamentu danas se glasa u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Francuskoj, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Grčkoj, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu, Estoniji, Litvi i na Cipru.

Izbori su počeli u četvrtak, glasanjem u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. U Irskoj se glasalo u petak, u Češkoj u petak i subotu, a u Latviji, Malti i Slovačkoj samo u subotu.

Novi saziv EU-parlamenta

Europski parlament će imati 751 zastupnika. Oni se biraju proporcionalno, tako da manje članice kao što su Malta ili Luksemburg imaju po 6 zastupnika, dok najviše zastupnika imaju Njemačka (96) i Francuska (74).

Trenutno u Europskom parlamentu postoji 8 stranačkih grupacija među kojima su: Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE), Zeleni, Europski konzervativci i reformisti (ECR), Europa slobode i direktne demokracije (EFDD), Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL) i Europa nacija i sloboda (ENF).

Inauguracija novog saziva Europskog parlamenta zakazana je za 2. srpnja u Strasbourgu, kada će biti imenovani i predsjednik Europskog parlamenta, 14 potpredsjednika kao i sastavi parlamentarnih odbora.

Na izvanrednom samitu EU-a zakazanom za 28. svibnja u Bruxellesu, lideri zemalja članica okupit će se da bi dali svoje prijedloge kada je u pitanju imenovanje novog predsjednika Europske komisije, Europskog parlamenta, Europskog vijeća, ali i novog šefa diplomacije EU-a i direktora Europske središnje banke.

Odluka o imenovanjima bi trebala biti donesena krajem lipnja na sastanku Europskog vijeća, a zatim i ratificirana u Europskom parlamentu.

Nova Europska komisija bi trebala stupiti na dužnost početkom studenog 2019. godine.