Europski novac za hrvatsku kulturu

Program Europske unije Kultura u Hrvatskoj nije nepoznanica. Hrvatski su projekti već uspješno sudjelovali u prethodnom ciklusu programa, no novo petogodišnje razdoblje programa Kultura, koje je počelo lani, otvorilo je niz novih mogućnosti. Hrvatska je, naime, od 2007. godine punopravni korisnik programa kultura što znači da institucije i udruge iz te zemlje mogu biti nositelji projekata.

Hrvatski kulturnjaci svladavaju gradivo

Od 15 prijavljenih projekata za program Kultura 2007-2013, čiji su nositelji ili partneri iz Hrvatske, prošle je godine odobreno njih šest. Ove bi godine situacija mogla biti slična, ako ne i bolja, što je signal da djelatnici u hrvatskim kulturnim industrijama, kako se taj sektor sve češće naziva, polako savladavaju vrlo komplicirane i zahtjevne procedure za osvajanje natječaja Europske unije. Pripremom takvih aplikacija ne samo da se uspijeva povući svježi kapital u kulturnu produkciju, nego se utječe na svijest o kulturi kao razvojnom i gospodarskom čimbeniku.

Pola EU, ostatak "snađi se, druže"

Važno je i to što se kroz program Kultura omogućava financiranje tek polovice troškova, dok se za ostatak prijavitelji projekata moraju snaći sami. Novim pravilnikom Ministarstvo kulture je preuzelo obavezu da van uobičajenih procedura uskoči s dijelom novca za projekte koji zadovolje Unijine rigorozne kriterije, slično bi trebale postupiti i lokalne uprave, a ostatak sredstava mogao bi stići i od sponzora.

Sklapanje složene natječajne dokumentacije, pronalaženje partnera i završne pregovore o financiranju uspješno su lani tako obavili Etnografski muzej u Zagrebu koji će napraviti izložbu, publikaciju i znanstveni skup o karnevalu, Unijinim sredstvima financirat će se i projekti Sveučilišta u Dubrovniku, galerije Miroslav Kraljević i Agronomskog fakulteta. Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti jedan je od šest europskih muzeja koji su se okupili oko projekta «Prevođenje suvremene i moderne umjetnosti», čiji je inicijator Galerija Tate iz Londona - Unijin fond osigurava milijun i pol eura, a dobar primjer projekta pogodnog za program Kultura je i onaj u kojem sudjeluje zagrebačka umjetnička skupina BAD company.

Kvalitetna aplikacija ključ uspjeha

Zamišljen je kao višegodišnji proces u koji je uključeno još sedam partnera iz svih dijelova Europe. Oni zajedno rade na projektu koji se zove "Black / North Seas". Kroz njega će se u sljedeće tri godine koproducirati 25 kazališnih projekata koji će onda gostovati u zemljama oko Crnog i Sjevernog mora.

Ključno za uspjeh prijave takvog projekta je, kako priča član skupine Goran Sergej Pristaš, detaljna razrada koja potvrđuje stabilnost organizacije koja aplicira. "Vrlo je teško biti konkurentan i prikazati stabilnost organizacije u situaciji u kojoj su vaši projekti financirani samo iz godine u godinu, a ne kroz neko dugoročnije razdoblje", kaže on. Takva aplikacija, objašnjava, traži cijelu lepezu prikaza i opisa svih komunikacijskih situacija, konteksta u kojem organizacija djeluje, ne bi li uvjerio onaj tko odlučuje o financiranju da je organizacija stabilna i da će osigurati onaj dio sredstava koji mora sama uložiti u projekt.

Kako obraditi domaće i strane sponzore?

Nakon što se i prođe na zahtjevnom natječaju EU, valja, dakle, odraditi i domaći teren, jer program Kultura daje polovicu novca. No, o novcu se ne pregovara samo s domaćim financijerima, nego i s predstavnicima Unije. Primjer projekta Udruge savez za Esperanto, koja ove godine obilježava 100 godišnjicu rada, pokazuje da ispisivanja svih mogućih obrazloženja te dokazivanje iskustva ostvarivanja projekata sa stranim partnerima, tek prvi dio posla. Esperantisti su, naime, dobili obavijest da je njihov projekt prevođenja dječjih knjiga, koji rade zajedno s indijskim partnerima prihvaćen u kvoti za 2008. godinu, no – kako kaže članica udruge Spomenka Štimac – projekt još nije zaokružen.

Sve počinje s informacijom

Kulturna kontaktna točka Ministarstva kulture proteklih je mjeseci organizirala niz seminara po većim hrvatskim gradovima kroz koje su potencijalni korisnici mogli doznati detalje o proceduri prijavljivanja projekata. Među polaznicima je bila i Spomenka Štimac. "Seminar nam je dao načelne ideje o problemima, ali još je od većeg značaja za naš slučaj da imamo člana koji živi u Sloveniji i koji je dobio već 5 projekata najrazličitijih tipova. Mi smo, dakle, imali pravog mentora koji nas je vodio od rubrike do rubrike. To nam je bio posebno vrijedan segment.", priča ona o svom iskustvu.

Dok procesi europskog udruživanja za Hrvatsku zapinju na mnogim područjima, kultura, kako se vidi iz ovog primjera, otvara nove kanale suradnje.