EP o BiH: "Premalo konsenzusa - previše korupcije"
13. veljače 2019
Europski parlament je sa 468 glasova za, 123 protiv i 83 suzdržana usvojio Rezoluciju o BiH. Posljednji tekst Rezolucije o BiH Europskog parlamenta ne razlikuje se mnogo u odnosu na prethodne godine i izvještaje o europskom putu ove zemlje. Prvenstveno se konstatira da je učinjeno ”malo progresa” na putu pristupanja BiH EU-u, kao i da su izostale reforme u oblasti vladavine prava, temeljnih prava, javne administracije i gospodarstva.
I ovoga puta iz Bruxellesa se ukazuje na probleme u funkcioniranju zemlje, na etničke i političke podjele, manjak konsenzusa i kompromisa, višak korupcije, izostanak pomirenja i slobode izražavanja. ”Postoje mali tehnički pomaci, a temeljni problem zemlje, njena nefunkcionalnost i unutarnje podjele po etničkim crtama - ostaju. Može se čak tvrditi da je danas situacija gora nego prije pet godina”, poruka je Joze Radoša, predstavnika Saveza liberala i demokrata za Europu ( ALDE) u Europskom parlamentu.
Opća ocjena tijekom rasprave o Rezoluciji u EP-u je da je BiH tijekom 2018. godine još više usporila svoj europski put na kome je ionako bila na začelju u odnosu na druge zemlje regije. Izborni proces i ulazak u peti mjesec bez formiranih organa vlasti samo su dodali još prepreka na ionako trnovit eurointegracijski put BiH. Napretka u zemlji nema, niti se rezultati mogu očekivati bez formiranih i funkcionalnih institucija, ocjenjuju u Europskom parlamentu. Dodaje se da se zadaci gomilaju, a da iz BiH osim riječi o dobrim namjerama do Bruxellesa ne stiže ništa drugo, pa ni već dugo najavljivani završni odgovori na Upitnik Europske komisije.
Najvažnija obveza BiH političara je ona prema građanima
U EU-u kao mantru ponavljaju upozorenje da se BiH nalazi pred ”kritičnim vremenom za zemlju”, gdje se usmeno dana obećanja moraju pretvoriti u konkretne rezultate na terenu. ”Daleko smo od konkretnih rezultata, ali nam je zajednički interes da poguramo BiH ne samo u pravcu EU-a već i u pravcu poboljšanja uvjeta života ljudi u zemlji”, kaže povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn. On ističe da EU planira aktivniju pomoć BiH. Također najavljuje svoj posjet BiH u ožujku u cilju sagledavanja stanja u zemlji, ali i podvlači da će napredak na putu eurointegracija BiH ovisiti prvenstveno od kapaciteta novoizabranih lidera da ispune očekivanja građana.
Istog je mišljenja i izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda. ”Narod BiH ima pravo na sustav koji funkcionira i nikoga ne diskriminira. Ima pravo na pristojan život u svojoj zemlji, a ne da ide u egzil. Ima pravo na neovisno sudstvo, koje obavlja svoju funkciju bez političkih utjecaja i gdje se ne živi u društvu koje pati od gangrene korupcije gotovo u svakoj oblasti života”, poručio je Dan Preda predstavljajući nacrt Rezolucije na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu. Tim povodom su socijaldemokratski europski zastupnici zatražili od političkih vođa u BiH da objasne zašto i dalje gledaju u prošlost po etničkim crtama, a ne okreću se budućnosti i približavanju moderne BiH Europskoj uniji.
Dug put do kandidatskog statusa
I Europska komisija, Europski parlament i Vijeće složni su u ocjeni da je u BiH prioritet primijeniti izborne rezultate i krenuti u primjenu reformi. U reforme spada i izmjena Izbornog zakona u skladu s odlukom Ustavnog suda, a fokus se vraća i na primjenu presude u slučaju Sejdić-Finci što će biti posebno važno prilikom izrade mišljenja Komisije o mogućem kandidatskom statusu za BiH. U Europskom parlamentu kažu da su početkom ovog mandata 2014. godine očekivali da će BiH tijekom narednih pet godina dobiti status zemlje kandidatkinje, ali da to još nisu dočekali. Parlamentarci ne isključuju mogućnost da BiH dođe do kadidatskog statusa tokom 2019. godine, ali naglašavaju da se to mora još zaslužiti.
”Mjesto BiH jest u EU-u, ali ona mora biti funkcionalna zemlja u kojoj su svi svuda jednaki”, poručio je europski parlamentarac Jasenko Selimović, koji dolazi iz Liberalne stranke Švedske. Selimović se pridružio onoj grupi zastupnika koji su pozvali, ali i prozvali EU da se više angažira oko BiH, inzistirajući na jasnoj ”EU perspektivi kao motoru za reforme” i neophodnosti ”jake BiH radi jakog EU-a”.
Tako poruku o važnosti ”prelaska s riječi na djela” možemo vidjeti kao osnovnu i posljednju preporuku Europskog parlamenta u ovom mandatu upućenu vlastima u Sarajevu, ali i EU-dužnosnicima i institucijama koje se bave procesom pristupanja BiH Uniji.