Europsko prosvjetiteljstvo na Trgu nebeskog mira

U kineskom Nacionalnom muzeju na pekinškom Trgu nebeskog mira još s kucka, buši i užurbano namješta umjetnička djela. Jedan kineski suradnik muzeja stoji na aluminijskim ljestvama i buši rupe na sivom zidu. Tu će stajati jedno od remek-djela iz Njemačke – slika Johannesa Alexandera Thielea, koji je svojedobno bio dvorski slikar u Dresdenu.

U Peking je poslano 450 izložaka iz Dresdena, Berlina i Münchena koji će godinu dana biti dostupna tamošnjoj publici. Izložba pod naslovom 'Umjetnost prosvjetiteljstva' pokazuje prije svega djela iz 18. stoljeća, vremena razuma. Tu su djela Caspara Davida Friedricha,Thomasa Gainsborougha, Francisca de Goye. I to je prva međunarodna izložba u obnovljenom i proširenom Nacionalnom muzeju na Trgu nebeskog mira u središtu Pekinga. Projekt je planiran prije više godina, ali za njemačke kuratore do danas nimalo lagan posao, priznaje Oliver Kase iz Bavarske državne umjetničke zbirke. „Osobito važna je situacija prostora, pogotovo klima, jer je muzej nov, klimatski uređaj tek instaliran. Dakle, mora se najprije osigurati vanjske uvjete, da vlažnost zraka bude povoljna, da temperatura odgovara i da bude konstantna.“

Osjetljivi stari papir

Njemački i kineski restauratori s bijelim rukavicama na rukama naginju se nad vrijedne bakroreze Giovannija Battiste Piranesija. Svako djelo se prilikom raspakiravanja detaljno pregledava, ima li bilo kakvih oštećenja. O svakom koraku se vodi zapisnik. Tako se želi zajamčiti da neizmjerno vrijedna djela neoštećena budu vraćena u Njemačku. Neće sva djela moći u Pekingu ostati čitavu godinu dana. Jer, stari papiri su preosjetljivi, upozorava voditelj restauratorskog odjela u Bakroreznom kabinetu u Berlinu Georg Josef Dietz. „Djela će tu ostati pola godine, a onda će biti zamijenjena djelima iz iste serije.“

Preko slika do političkog dijaloga?

Olivera Kasea muči još jedno pitanje: hoće li kineska publika razumjeti izložbu? Razdoblje prosvjetiteljstva, istina, pripada u nastavu i u kineskim školama, ali kao filozofska, a ne umjetnička tema. „Zato smo se svjesno odlučili da djela ne grupiramo kronološki, nego prema ideji vodilji: povratak prirodi, otkriće povijesti, otkriće djetinjstva, osjetljivost. Te ideje vodilje, te ključne koncepte modernog čovjeka, koji nastaju u prosvjetiteljstvu, nastojimo pokazati u djelima“, kaže Kase.

Hoće li uspjeti u slikama prikazati društvene procese prosvjetiteljstva, hoće li se preko umjetnosti moći doći do dijaloga o političkim aspektima prosvjetiteljstva, o temama kao što su emancipacija i javnosti, nitko se ne usudi prognozirati. Jer, sad oni koji prave izložbu gledaju prije svega da sve bude gotovo do prvog travnja, kad se izložba otvara.

Autor: Ruth Kirchner / Anto Janković
Odg. urednik: A. Šubić