Eurovizija u sjeni kršenja ljudskih prava

Oči svijeta bit će krajem svibnja uprte u glavni grad Azerbajdžana. Tamo se ove godine održava natjecanje za Pjesmu Eurovizije. No sav glamur neće moći odvratiti pažnju od političkog stanja u zemlji koje se već godinama nalazi na udaru kritika međunarodne zajednice. Kako svjedoče strani i domaći promatrači, kršenja ljudskih prava su i dalje svakodnevna pojava.

Prijetnje novinarima

Svoje ogorčenje izražava i Markus Löning, povjerenik za ljudska prava njemačkog parlamenta Bundestaga. "Posljednji šokantni primjer kršenja ljudskih prava u Azerbajdžanu je slučaj jedne novinarke na koju je izvršen snažan pritisak", kaže Löning. Poznata azerbajdžanska novinarka Kadija Ismailova na vlastitoj koži je iskusila posljedice kritičkog izvještavanja o Vladi u Bakuu. Početkom ožujka ove godine ta novinarka je dobila anonimno pismo s nedvosmislenom porukom. U njemu se uz intimne fotografije nje i njezinog dečka u eksplicitnim pozama nalazila i prijetnja da će fotografije biti objavljene ukoliko se novinarka "ne smiri". Novinarka se nije smirila kako joj je "preporučeno" što je rezultiralo objavljivanjem njezinih intimnih fotografija i videa na internetu snimljenih skrivenim kamerama postavljenim u njezinom stanu. Azerbajdžansko tužilaštvo je odbilo pozabaviti se tim slučajem što je Markus Löning nazvao "neprihvatljivim".

Pjevaj za demokraciju

Slučajevi poput skandala s poznatom novinarkom već odavna skrbe za neugodan osjećaj kod mnogih zaštitnika ljudskih prava. Oni zato ovogodišnji "Eurovision Song Contest", čije finale se 26. svibnja održava u azerbajdžanskoj prijestolnici Bakuu, žele iskoristiti kako bi ukazali na lošu situaciju u ovoj bivšoj republici SSSR-a. "Ova glazbena manifestacije ne bi smjela biti samo reklamom za kulturu i povijest Azerbajdžana nego bi trebala ukazati i na opća ljudska prava poput slobode okupljanja ili izražavanja mišljenja", rekao je aktivist Rasul Džafarov na jednoj konferenciji za tisak udruge "Reporteri bez granica" održanoj početkom tjedna u Berlinu. Džafarov je još prošle godine započeo kampanju "Sing for Demokracy" ("Pjevaj za demokraciju") kojoj je cilj ukazati na stanje u Azerbajdžanu.

Pretiha kritika Zapada

Razloga za djelovanje ima više nego dovoljno. "Slučaj novinarke Ismailove nije usamljen. Trenutno se u Azerbajdžanu šest novinara nalazi u zatvoru", kaže Hugh Williamson, predsjednik "Human Rights Watcha" za Europu i središnju Aziju. Poznati su i slučajevi u kojima su novinarima bile podmetane i droge kako bi ih se moglo lakše ucjenjivati. No trn u oku međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava nisu samo pritisci na medije nego i porast broja političkih zatvorenika. "Svaki pokušaj izražavanja kritike na račun vladajućih se ubija u samom začetku", kaže Lejla Alijeva, direktorica Centra za međunarodne studije u Bakuu. Situacija se uoči natjecanja za Pjesmu Eurovizije, unatoč pojačanom pritisku, dodatno pogoršala. Lejla Alijeva smatra da se Zapad zapravo ustručava pojačano udariti na vladu u Bakuu. Tiha kritika je, kako procjenjuje Alijeva, uzrokovana zalihama nafte koju posjeduje ova srednjoazijska država i s tim povezani gospodarski interesi Zapada. To se moglo osjetiti i prilikom nedavnog posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea Bakuu kada je kritika na račun ljudskih prava odigrala krajnje sporednu ulogu. Tako se može poći od toga da vlasti u Bakuu ni u budućnosti neće reagirati na primjedbe koje dolaze od organizacija sa Zapada.