"Fer ponuda Turske"

DW: Turska je ponudila preuzimanje izbjeglica iz Grčke, a da EU zauzvrat za svakog vraćenog izbjeglicu preuzme jednog sirijskog izbjeglicu iz Turske. Kako Vi ocjenjujete ovu ponudu?

Gerald Knaus: To je fer ponuda Turske. Važno je da se ova ponuda realizira u skladu s grčkim i EU-kompatibilnim zakonima. Oni kažu da izbjeglice koje dospiju do grčkih otoka mogu biti vraćene u Tursku ukoliko je Turska spremna primiti ih. Ali to funkcionira samo ako ne postave zahtjev za azilom. A svatko ima pravo individualno podnijeti zahtjev za azilom.

Ako podnesu zahtjev za azilom, on može biti obrađen brzo, ako je Turska sigurna zemlja za izbjeglice. Ja bih kao i drugi to argumentirao riječima da je to tako. Istovremeno je jasno da se u Turskoj s daljnjim reformama i financijskom podrškom EU-a puno više može postići u cilju poboljšavanja uvjeta za izbjeglice. Situacija je bez sumnje takva da su uvjeti za izbjeglice u Grčkoj puno lošiji nego u Turskoj. A ako je Turska sigurna država, onda grčke vlasti mogu puno brže obrađivati te slučajeve.

Je li se EU u odnosu na Tursku pokazao previše spreman za kompromise? Ucjenjuje li Ankara EU na bilo koji način?

Kada se radi o izbjeglicama, onda moram reći da je podvala i drskost reći da Turska ucjenjuje EU. Jer, Turska je zemlja koja je primila najveći broj izbjeglica, puno više nego bilo koja druga zemlja u Europi. Istovremeno EU želi da Turska zadrži izbjeglice. I kada Turska onda Europskoj uniji, koja ima interes da to sve uspije, kaže da joj za to treba financijska pomoć, onda to nije ucjena. Prije svega kada razmislite da Turska dodatni novac traži za 2018. godinu.

S druge strane, potpuno je jasno da EU ne može ubrzati proces učlanjenja, dakle kao poklon Turskoj zato što pomaže u rješavanju izbjegličke krize. Turska želi otvoriti nova poglavlja u pregovorima. Ali učlanjenje u EU je moguće samo kada svih 28 članica u svim poglavljima pregovora dođu do spoznaje da je to slučaj. A do toga smo jako daleko.

Kakvu strategiju ima Turska u tom procesu srednjoročno i dugoročno gledajući?

Mislim da Turska ima dva cilja. Jedan je, kada se radi o izbjeglicama, da ne bude ostavljena sama s tim problemom, jer se mora računati da će biti puno novih izbjeglica. I tu Turska zaista želi biti sigurna da neće biti samo prostor za njihov prihvat i da se neće dogoditi da ima tako malo pomoći kao što je bilo u razdoblju od 2011. do 2015. Drugo, Turska želi dobre odnose s Njemačkom. U interesu Turske je da u EU-u imaju uspjeha oni koji su protiv islamofobne politike i antimuslimanske retorike prema izbjeglicama, kao što je recimo Njemačka.

Uistinu je tako da će, ako plan EU-a propadne, a to je jedini plan koji postoji u Bruxellesu, i Turska i Grčka novim zidom na Balkanu biti potpuno izolirane. A to je plan na kojem mnoge zemlje srednje Europe trenutno intenzivno rade.

Kako ocjenjujete šanse da bi novim savezom Njemačke, Turske i Grčke moglo doći do zaustavljanja politike izolacije?

Mogu se samo nadati da će približavanje Njemačke i Turske srednjoročno poboljšati njihove odnose. Preduvjet je da se Turska, kada su u pitanju ljudska prava, orijentira na ono, što je prije nekoliko godina radila, naime na provedbu reformi koje ne slabe već jačaju vladavinu zakona i ljudskih prava. A na to Turke stalno treba podsjećati.

Kada turski službenici u budućnosti budu surađivali s grčkim i kada i Turska i Grčka ustanove kakve rezultate donosi njihova suradnja, onda se možemo nadati da će jednoga dana popustiti napetosti u Egejima. Grčka granica prema Turskoj je najsigurnija ako se uzme u obzir da je Turska inače okružena zemljama u konfliktima i neprijateljima.

Zemlje, kandidati za ulazak u EU sudjeluju u zatvaranju granica. Što to znači?

Bez sumnje je predodžba da se priljev izbjeglica može zaustaviti bodljikavom žicom ili zastrašivanjem, u svakom pogledu katastrofa za zemlje Balkana. Prilično sam siguran da to neće uspjeti. Jer novčani stimulans za krijumčare, koji će ljudima predložiti druge rute, je ogroman. Tome treba pridodati da je Grčka tako ostavljena na cjedilu. Naravno da Skopje i Beograd postavljaju pitanje, što mogu očekivati od EU-a kada vide kako se on odnosi prema Grčkoj.

Austrijski stručnjak za južnu Europu Gerald Knaus vodi Europsku inicijativu za stabilnost koja ima urede u Istanbulu i Berlinu.