Filipini na nišanu islamista
17. travnja 2019
Sve što je ostalo od nekada veličanstvene džamije Bato Ali sa zelenom kupolom je strašni izrešetani kostur. Ruševina ove džamije više od bilo koje druge građevine podsjeća na ono što se tu, na krajnjem jugu Filipina, dogodilo prije gotovo dvije godine.
„Na početku smo svi mislili da je to samo vic", prisjeća se Norodin Lucman. On potječe iz jedne od najutjecajnijih muslimanskih obitelji u gradu Marawi, gdje se mjesecima vijorila crna zastava samoproglašene 'Islamske države'. "Kako samo možete napasti jedan grad i uzeti desetke tisuća civila kao taoce?" No, dogodilo se upravo ono što se činilo nezamislivim. "Tako funkcionira terorizam", dodaje Lucman.
„Kalifat" na jugoistoku Azije
Grad Marawi ima nešto više od 200 tisuća stanovnika i jedan je od najvećih muslimanskih gradova na inače katoličkim Filipinima. Grad se nalazi na jezeru Lanao na otoku Mindanao na jugu zemlje. Dvije lokalne islamske terorističke skupine, vjerne IS-u, odlučile su 2017. godine proglasiti Marawi glavnim gradom "kalifata" na jugoistoku Azije. S nekoliko stotina boraca uspjelo im je da od svibnja do listopada zauzmu centar grada.
Za to vrijeme su džihadisti ubijali kršćane, uzimali taoce, a najveće gradske džamije koristili kao svoje utvrde. U podrumu džamije Bato Ali zarobili su, pored ostalih, i katoličkog svećenika koji je oslobođen nakon 117 dana borbe.
Teroristi su filipinsku vojsku uvukli u bitku s najvećim gubicima nakon Drugog svjetskog rata, a na kraju su odlučujuću ulogu odigrali brojni zračni napadi i podrška američke vojske. Poginulo je više od 1.200 ljudi.
Marawi je "samo početak"
Marawi je danas potpuno uništen. Baš kao i gradovi Rakka u Siriji ili Mosul u Iraku. Od obećavane obnove se ne vidi skoro ništa. Deseci tisuća ljudi još uvijek žive u skloništima, ratno pravo se primjenjuje na cijelom otoku Mindanao, a borci IS-a su se sklonili u ilegalu. Nakon razornog bombaškog napada na crkvu na susjednom otoku Jino 27. siječnja ove godine, za to je odgovornost preuzela Islamska država. Marawi je bio "samo početak", upozorava Norodin Lucman.
Kao vođa klana Lucman on uživa svako poštovanje. Osobno je poznavao mnoge mlade borce tzv. Islamske države. Mlade ljutite muškarce iz susjedstva, bez perspektive. Oni su bili ti koji su Lucmanu dozvolili da dvanaestog dana bitke uspješno izvuče više od 150 civila iz borbene zone. I muslimane i kršćane.
Bombardiranje i uništavanje Marawija je „iza sebe ostavilo mnogo jada, neraspoloženja, bijesa, razočarenja - svaki dan". Ukoliko se vlada energično ne prihvati rješavanja tog problema, „ovdje će opet doći do pobune", upozorava Lucman i govori o jednom „kolonijalnom ratu koji traje do danas".
Na otoku Mindanao i njegovim južnim susjednim otocima kao što je Jolo, tinja jedan od najdužih sukoba u Aziji - borba za moć između kršćanske većine, koja danas dominira filipinskom državom, i muslimanske manjine. Samo oko pet posto ukupnog stanovništva su muslimani. Skoro svi žive na drugom najvećem filipinskom otoku Mindanao. Tu su u prošlosti bili moćni sultanati, a onda su došli kršćanski kolonizatori i doseljenici.
"Diskriminacija" muslimana
Samira Gutoc, baš kao i Norodin Lucman, sebe vidi kao predstavnicu potlačenih i diskriminiranih. Ova 43-godišnja političarka iz Marawija želi postati senatorica. U filipinski Senat već 25 godina nije izabran nijedan musliman. "Ako nastavimo vjerovati da mir mogu stvoriti samo ljudi u uniformama i na nacionalnoj razini, bez uključivanja lokalnog stanovništva, Marawi će ostati neuspjeli eksperiment", kaže ona.
Samira Gutoc optužuje filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea da je žrtvovao Marawi u borbi protiv terorizma. "Marawi je primjer diskriminacije. Primjer zabrane da naše sukobe sami riješimo", dodaje ona. Po njenom mišljenju, pogrešno je odbijati pregovore s lokalnim borcima IS-a, što Duterte kategorično radi.
Filipinska vlada je pregovarala prvenstveno s "Islamskom frontom oslobođenja Moros" (MILF). To najveća muslimanska pobunjenička skupina na Mindanaou. MILF se desetljećima borio za neovisnu islamsku državu na jugu Filipina. No nakon dugogodišnjih pregovora oni su odstupili od svojih najvećih zahtjeva i sada se među stanovništvom zalažu za dalekosežnu muslimansku autonomiju - sa samostalnim parlamentom, vlastitim proračunom i islamskim zakonima. Ako se uspije osnovati autonomna vlada u Bangsamorou (u prijevodu: zemlja Morosa), ona će razoružati do 30.000 boraca.
Prvi korak u pravcu federalizma
Katastrofa u Marawiju je ubrzala taj proces. Borba protiv IS-a poslužila je kao važan argument predsjedniku Duterteu, koji je u inozemstvu poznat po svom brutalnom postupanju u suzbijanju droga. "Znam da je Duterte i u Njemačkoj na jako lošem glasu", kaže filipinski politolog Richard Heydarian. Ali on zaslužuje poštovanje za stav koji je zauzeo na otoku Mindanao, ističe ovaj politolog i objašnjava: "Iskoristio je moć svog predsjedništva i svog cijelog političkog kapitala kako bi prisilio filipinsku političku elitu da podrži Bangsamoro projekt."
Kada govore o vladi u udaljenom glavnom gradu, mnogi muslimani u Mindanaou spominju "imperijalnu Manilu". Njihov autonomni Bangsamoro, koji bi trebao nastati u naredne tri godine, u stvari je nešto kao prvi korak prema federalizmu na ovom otoku sa centralističkom upravom. Za kandidatkinju za Senat Samiru Gutoc to je "mehanizam za konačno rješavanje lokalnih problema na lokalnoj razini". Ali je li to i garancija za uspjeh u borbi protiv terorizma?
Između rivalstva i korupcije
Predsjednik Duterte na dužnosti je još samo do 2021. godine. Nije potpuno isključena opcija da bi njegov nasljednik mogao raskinuti obećanje za autonomiju muslimanske države Bangsamoro. Isto tako nije potpuno isključena ni mogućnost eskaliranja sukoba unutar pobunjeničke skupine MILF ili između MILF-a i drugih pobunjeničkih grupa.
Pored toga, među tradicionalnim muslimanskim klanovima na otoku Mindanao vlada veliko suparništvo. Korupcija i nepotizam su široko rasprostranjeni, a prvi pokušaj samouprave je propao. Četiri desetljeća građanskog rata i više od 120.000 mrtvih ostavilo je traga. Područja u kojima živi muslimansko stanovništvo sada su među najsiromašnijima i najmanje razvijenima na Filipinima.
Nova fronta
"Kada je IS na Bliskom istoku odlučio imenovati emira u regiji jugoistočne Azije, rukovodstvo se nije odlučilo za Indonežana ili Malezijca", objašnjava politolog Heydarian. Vođe IS-a imenovali su Filipinca Isnilona Hapilona "zato što vjeruju da fronta nije u Indoneziji ili Maleziji, nego na jugu Filipina". Samo što se ovdje radi o propagandom narativu za navodnu borbu kršćanske vlade protiv muslimana, dodaje on.
Nakon pada kalifata Islamske države u Siriji i Iraku, Mindanao bi još više mogao privući strane borce. I u bitci u Marawiju sudjelovali su neki borci iz susjednih muslimanskih zemalja kao što su Indonezija i Malezija. I tamo su aktivne terorističke ćelije. Velika džungla i močvarna područja na obližnjim južnim filipinskim otocima nude dobra mjesta za skrivanje i lako su dostupna brodom. "Mindanao je sada opcija za povratak koja bi mogla biti šansa za tobožnje izbavljenje džihadista", vjeruje Richard Heydarian.
Mindanao pruža plodno tlo za islamističku propagandu, sve dok obećanje o autonomiji ne osigura jednake mogućnosti i bolje životne uvjete.