Florence Hartmann – od glasnogovornice do optuženice u Haagu
15. lipnja 2009
U svojoj knjizi "Mir i kazna" objavila je da su odlukama Žalbenog vijeća Tribunala 2006. godine važni dokumenti sa suđenja Slobodanu Miloševiću proglašeni povjerljivim, i na taj način sklonjeni od očiju javnosti. Zbog takvih odluka ključni dokazi o umiješanosti političkog i vojnog vrha Beograda u genocid u Srebrenici nisu se mogli upotrijebiti na suđenju po tužbi za genocid, koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde.
Radi se o zapisnicima sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane Srbije, koje je zvanični Beograd morao dostaviti Tribunalu. Bivša glasnogovornica Haškog tribunala otkrila je samo odluke da ti zapisnici dobiju oznaku povjerljivosti. Međutim, i to je proglašeno krivičnim djelom nepoštovanja suda, za šta joj se može izreći kazna i do sedam godina zatvora.
Udruženja žrtava traže izjašnjavanje Haškog suda
Četiri dana prije početka haškog procesa protiv Florence Hartmann, na stotine e-mail adresa širom svijeta stigli su dokumenti koji navodno potvrđuju da su haški suci sklopili sporazum sa bivšom SRJ o prikrivanju dokaza o umiješanosti te države u genocid u BiH. Tijekom razgovora s predsjednikom Haškog suda Patrickom Robinsonom u Sarajevu, udruženja žrtava rata zatražili su da se sud izjasni o ovim dokumentima.
"Ukoliko se potvrdi autentičnost dokumenata, bio bi to međunarodni skandal sa nesagledivim posljedicama", izjavio je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Smail Čekić. Dokumenti su, naime, stigli i na adresu ovog instituta, a dr. Čekić vjeruje da bi oni mogli biti autentični. "Ukoliko se ispostavi da su dokumenti autentični, bio bi to motiv za obnovu sudskog procesa protiv Srbije i Crne Gore", tvrdi dr. Čekić.
Riječ je o dokumentima koji navodno potvrđuju postojanje sporazuma između više haških sudaca i zvaničnika bivše SR Jugoslavije kojim su stenogrami Vrhovnog savjeta odbrane te države zaštićeni, te nisu mogli biti predočeni u sudskom procesu koji je BiH pokrenula protiv službenog Beograda. BiH je SRJ, odnosno tadašnju Državnu zajednicu Srbije i Crne Gore, optužila za kršenje međunarodnih konvencija o oružanim sukobima, zahtijevajući kompenzaciju za pretrpljenu agresiju i genocid tijekom proteklog rata.
Sporazum na štetu BiH?
Dr. Smail Čekić vjeruje da bi presuda Međunarodnog suda pravde bila potpuno drugačija da stenogrami Vrhovnog savjeta odbrane nisu bili zaštićeni spomenutim sporazumom. "U tom slučaju Međunarodni sud pravde bi donio presudu u kojoj bi konstatirao i rekao da je Srbija u svakom pogledu odgovorna za genocid", rekao je Čekić.
Dokumenti su poslani na više stotina e-mail adresa samo nekoliko dana uoči današnjeg procesa koji se u Haagu vodi protiv bivše glasnogovornice tužiteljstva Florens Hartmann.
O spornim dokumentima bilo je riječi i sinoć (14.6.) u Sarajevu, tijekom susreta predsjednika haškog suda Patrika Robinsona sa predstavnicima udruženja žrtava rata u BiH. Sudija Robinson je razgovarao i sa predsjednikom Saveza udruženja logoraša BiH Muratom Tahirovićem koji je i pismeno zatražio da se Haški sud izjasni o ovim dokumentima.
Prioritet je osigurati rad Suda BiH
Sporni dokumenti, međutim, nisu jedini izazov sa kojima će se predsjednik Haškog suda Patrik Robinson suočiti u BiH. Sa BH zvaničnicima Robinson će razgovarati o regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, budućnosti Arhiva tribunala i nastavku procesuiranja ratnih zločina nakon završetka rada Haškog suda.
"U ovom trenutku najznačajnije pitanje je rad Suda Bosne i Hercegovine", kaže predstavnik Tribunala u Sarajevu Refik Hodžić, dodajući kako Haški sud ima puno povjerenje u rad ove institucije. "Kada se radi o bilo kojoj jurisdikciji na području bivše Jugoslavije, dovoljno je reći da je Srbiji prebačen jedan, u Hrvatsku jedan, a na sud Bosne i Hercegovine čak devet predmeta, tako da je rad suda Bosne i Hercegovine od ogromne važnosti za Tribunal", rekao je Hodžić.
Boravkom u Zagrebu, predsjednik Haškog suda Patrick Robinson je u petak počeo prvu zvaničnu posjetu državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, tijekom koje će do 17. lipnja, boraviti u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, dok se posjeta Srbiji očekuje narednih mjeseci.
Autori : Samir Huseinović / Dževad Sabljaković
Odg. ur.: S. Matić