1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Frankfurtski sajam knjiga – naporan i koristan

Holger Ehling8. listopada 2007

Svake godine u listopadu u Frankfurt stižu izdavači iz cijelog svijeta, kako bi sudjelovali na najvećem postojećem sajmu knjiga. Kakvo značenje ima Frankfurtski sajam knjiga u poslovnom pogledu?

https://p.dw.com/p/Bntc
Plakat ovogodišnjeg Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu
Plakat ovogodišnjeg Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu

Više od 7.000 izdavačkih kuća iz više od stotinu zemalja svijeta predstavit će više od 350.000 novih naslova. Daleko previše da bi normalan čovjek mogao imati neki pregled nad svime što se tu događa. No je li Frankfurtski sajam uz svu ovu masu knjiga i ljudi stvarno važan i u poslovnom smislu? Odgovor na to pitanje najbolje će moći dati oni koji se bave međunarodnim pravima te poslovima s dobivanjem licenci. Znači oni koji se brinu o prijevodima knjiga ili koprodukcijama. Kerstin Schuster zadužena je za prava na strana izdanja kod izdavačke kuće S. Fischer. Ona godinama dolazi na Frankfurtski sajam i kaže: «Za nas, posebno kad se radi o izdavačkim pravima, Frankfurtski je sajam od ogromnog poslovnog značaja. Ovdje se začinje velik dio našeg godišnjeg prometa. Prije svega kroz susrete sa izdavačima iz drugih zemalja.»

Unosni ugovori

Dvije trećine svih sudionika Frankfurtskog sajama knjiga nisu iz Njemačke. Svi oni stižu ovamo s nadom da će potpisati unosni ugovor za svoju knjigu. No ne radi se samo brzom potpisivanju ugovora. Tajna leži u strpljenju. «Ja na Sajmu ugovore sklapam vrlo rijetko odnosno vrlo nerado. Najčešće ti procesi gutaju puno vremena i onda ne stignemo obaviti druge poslove. To po mome nije u redu. Sam ugovor može se jednako tako dobro a i puno djelotvornije sklopiti nakon sajma ili prije njega», kaže Kerstin Schuster.

Internet i e-mail zadnjih su godina olakšali komunikaciju i pridonijeli da se na Sajmu može brže i djelotovrnije raditi. To pak vodi tome da učesnici u svoje rokovnike unose još više termina no prije. To potvrđuje i Kerstin Schuster: «Za vrijeme Sajma čovjek ima sigurno i do 120 termina. Kod izdavačkih kuća čije je sjedište u Frankfurtu, to, ako je sreće, počinje već u ponedjeljak i traje više-manje danju i noću, sve dok Sajam ne završi.»

Legendarni tulumi

Frankfurter Buchmesse 2007
Audio-knjige na sajmuFoto: Frankfurter Buchmesse/Hirth

Zapravo učesnici Sajma stvarno moraju imati dobru kondiciju i biti vrlo izdržljivi. Nakon što se navečer Sajam zatvori, počinju poslovne večere, a kad se i one okončaju, čovjeku stoje na rasplaganju deseci raznih primanja. No čuvene frankfurtske noći sa svojim legendarnim partijima koje organiziraju izdavačke kuće, služe puno više u poslovne svrhe no za puku zabavu.

«Za mene su ova, da ih tako nazovemo, društvena događanja značajna jer tada imam vremena razgovarati s ljudima. Na samom Sajmu stalno ste pod pritiskom brojnih termina. Jasno da imate točno određeno vrijeme koje s nekim možete provesti i onda morate trčati na drugi termin. Na primanjma čovjek može još jednom nekoga sresti, još se malo porazgovrati, okupiti istovremeno još neke ljude...Dakle sve ono što je tijekom samog Sajma puno teže postići.»

Tematski sajmovi

Frankfurtski sajam knjiga najveći je takve vrste na svijetu, ali ni u kom slučaju i jedini. Brojni sajmovi dijem svijeta značajni su za regionalne poslove. Organizatori Frankfurtskog sajma već godinama, na poziv njemačkih vlasti i Ministarstva gospodarstva pomažu pri sudjelovanju njemačkih izdavača na sajmovima u inozemstvu. Kerstin Schuster smatra da je to u načelu dobra ideja.» Mi u pravilu sudjelujemo na tematskim sajmovima. To znači kad se predstavlja nova njemačka književnost ili književnost na njemačkom, naravno da sudjelujemo sa svojim izdanjima jer vjerujem da ova vrsta sajmova privlači posebnu pažnju javnosti i privlači publiku. To je jedan pametan način kako ljude upozoriti na to koliko je raznolika književna produkcija kod nas.»

Ta raznolikost njemačkih knjiga može doživjeti na otprilike 25 sajmova godišnje diljem svijeta. Pa ne može se reći da kulturni rad u inozemstvu ponekad nije i praktičan.