Frontex – što rade europski graničari?

Frontex – o njemu se odmah počne govoriti kada se zaoštri situacija na vanjskim granicama Europske unije. Tako je i ovog puta: grčka Vlada je zatražila pomoć, a Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) je odgovorila potvrdno. Ona je već nazočna na grčko-turskoj granici, ali će sada pojačati tu nazočnost.

Kada treba negdje „gasiti požar", Frontex može reagirati s najviše 1.500 pripadnika granične policije koje članice EU-a moraju staviti na raspolaganje u roku od pet dana. Prema ključu, Njemačka šalje 15 posto pripadnika Frontexa - najviše od svih država.

Graničari na licu mjesta ne djeluju samostalno već, kako objašnjava Agencija, „po uputama i u nazočnosti granične policije članice EU-a koja je tražila pomoć“, u ovom slučaju Grčke.

Tako će grčka strana zajedno s Frontexom izraditi plan misije u kojem se reguliraju detalji, recimo koje oružje se smije nositi i kako se koristi. Frontex ima i vozila, brodove i tehniku za nadgledanje granica.

Ne radi se samo o zaštiti granice – u misijama su najčešće i stručnjaci za otkrivanje krivotvorenih dokumenata, kao i službenici koji registriraju tražitelje azila.

Znatno veći proračun

Frontex je dramatično dobio na značenju od kada je osnovan 2004. godine sa sjedištem u Varšavi. Prema vlastitim navodima, cilj je da „europske granice ostanu otvorene i sigurne". Šef Frontexa Fabrice Leggeri kaže: „Ako se želimo kretati bez granica u Šengenskom prostoru, treba nam zajedničko upravljanje vanjskim granicama."

Na vrhuncu izbjegličke krize krajem 2015. i početkom 2016. godine brzo je postalo jasno da pojedine države ne mogu izaći na kraj s ogromnim brojem ljudi koji prelaze granice. Zato su dovedene u pitanje otvorene unutarnje granice, jedna od temeljnih ideja EU-a. Do danas u Uniji nije pronađen kompromis za raspodjelu izbjeglica.

Posljedica je bila promjena paradigme – počelo se više razmišljati o tome kako zustaviti „neregularnu" migraciju. Tako su porasla očekivanja od Frontexa koji bi do 2027. godine trebao raspolagati s 10.000 pripadnika granične policije. Proračun je znatno porastao - na 1,6 milijardi eura godišnje.

Kritike s raznih strana

Humanitarne organizacije optužuju pripadnike Frontexa za kršenje međunarodnog izbjegličkog prava ili za toleriranje takvog kršenja od strane njihovih kolega iz pojedinih članica EU-a.

Do 2014. su Frontexovi brodovi sprečavali prolaz izbjegličkim čamcima u Sredozemnom moru, ne dopuštajući ljudima da zatraže azil. Tadašnji direktor te Agencije Ilkka Laitinen priznao je da je bilo takvih slučajeva, i od tada su pravila pooštrena.

Već godinama Frontex ima savjetodavno tijelo u kojem su predstavnici humanitarnih organizacija, Crvenog križa i Ujedinjenih naroda. Stefan Kessler, šef tog tijela, u jednom razgovoru za DW je rekao: „Kontrolu nad Frontexom imaju države članice koje su u upravnom vijeću i dva službenika Europske komisije koja su u tom vijeću. Kod Frontexa ne postoji učinkovita vanjska kontrola."

Kritike se čuju i danas. Sebastian Koch, glasnogovornik inicijative za ljudska prava „Morski most", kaže: „Ne možemo samo gledati kako grčka vojska i Frontex na turskoj granici ispaljuju suzavac, zasljepljujuće granate i vodene topove na djecu, žene i muškarce."

No čini se da je Europska unija ovoga puta odlučna u tome da spriječi nekontrolirani ulazak migranata. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u Grčkoj: „Naš apsolutni prioritet je zaštita vanjskih granica."

Frontex je, kaže ona, spreman i poslat će na grčke granice više brodova, jedan zrakoplov i stotine graničnih policajaca.