G20 vijeća o odgovoru na terorizam

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, domaćin sastanka na vrhu skupine G20, u stvari je borbu protiv terorizma kao temu predvidio tek za razgovore za vrijeme večere. No nakon serije napada u Parizu o tome će šefovi država i vlada ekonomski najvažnijih zemalja svijeta raspravljati već za vrijeme radnog sastanka. Erdogan je najoštrije osudio napade i zatražio međunarodni dogovor u borbi protiv terorista. "Terorizam nema vjeru, domovinu, naciju i rasu", rekao je turski predsjednik. Nesporno je da sve članice G20 osuđuju Islamsku državu (IS) kao terorističku vojsku. IS nije izvršio samo napade u Francuskoj, nego je vjerojatno nedavno digao u zrak i ruski zrakoplov.

Diplomati okupljeni u Antalyji, mjestu održavanja sastanka, nadaju se da će američki predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Vladimir Putin iskoristiti ovu priliku za sporazum o zajedničkoj strategiji u borbi protiv IS-a i smirivanju stanja u Siriji. No za sada nije planiran bilateralni susret dvojce predsjednika.

Kako dalje u Siriji?

Francuski predsjednik Francois Hollande je otkazao svoje sudjelovanje na samitu zbog terorističkih napada u Parizu. Sigurno je da će mu G20 izraziti solidarnost i ponuditi potporu, ali nije sigurno da će otići tako daleko i proglasiti "rat" protiv IS-a. No diplomati vjeruju da će biti govora o intenziviranju napada međunarodne koalicije na položaje IS-a u Siriji i Iraku.

U Siriji su SAD i Rusija do sada radili jedan protiv drugog. Moskva podupire sirijskog vlastodršca Bashara al-Assada, kojeg SAD i europske države smatraju glavnim krivcem za rat. Pitanje je hoće li sada uspjeti prevladati razlike u mišljenjima i zajednički krenuti u borbu protiv IS-a, a o Assadovoj sudbini raspravljati kasnije.

Od financijske krize do Sirije

Već ionako neuobičajeno stroge mjere sigurnosti oko mjesta održavanja sastanka sada su dodatno pojačane. Luksuzni hotel u kojem su smješteni visoki gosti naliči utvrdi, a područje oko njega nadzire 12.000 turskih policajaca. Jedini sudionik sastanka koji nije smješten u tom hotelu je Obama. On boravi na američkom ratnom brodu koji je pristao u uvali kod Antalyje, a s kojeg po potrebi mogu biti ispaljene i rakete.

Sastanci skupine G20 održavaju se od 2008. godine. Povod za održavanje prvog i drugog samita bila je financijska kriza. No prošle godine je glavna tema bio sukob u Ukrajini, a ove je na dnevnom redu Sirija.

Danas su to dugo pripremani susreti kojima prethodi niz pripremnih sastanaka i vijećanja stručnjaka. Ogromni troškovi tog "G20 cirkusa" su opravdani, smatra britanski politolog Tristen Naylor: "To je stvarno nevjerojatno skup i komplicirani skup. Ali samo tako može se organizirati učinkovita suradnja na globalnoj razini."

Posredovanje između SAD-a i Rusije

Turska, koja je primila oko dva milijuna izbjeglica iz Sirije, vjerojatno će barem pokušati posredovati između Obame i Putina, predviđa turski politolog Tarik Oguzlu. On ne vjeruje u uspjeh tog pokušaja ali ističe da je turska vlada sretna što je zbog ruskih napada u Siriji došlo do stanovitih pomaka. Oguzlu kaže da Ankaru iritira podrška SAD-a Kurdima na sjeveru Sirije, budući da se Turska bori protiv tih istih kurdskih pobunjenika. No oni su trenutačno jedina kopnena vojska koja se učinkovito bori protiv IS-a.

Europska unija, koja je kao organizacija samostalna članica skupine G20, u svakom slučaju želi razgovarati o izbjeglicama. No zemlje poput Kine smatraju da je izbjeglička kriza europski problem, a ne globalno pitanje kojim bi se trebao baviti G20. "Osim toga, postoji i čitav niz država koje nisu zainteresirane za raspravu o izbjeglicama, barem ne službeno. Jer, njihova je politika posve drugačija. Primjer za to je Saudijska Arabija", smatra Tristen Naylor.

Ekonomska pitanja

G20 bi trebao usvojiti konkretne zaključke što se tiče fiskalne politike. Raspravljat će se o akcijskom planu od 15 točaka koji bi trebao biti proveden do 2017. ili 2018. godine. Njime se žele ograničiti mogućnosti multinacionalnih koncerna za izbjegavanje plaćanja poreza. Akcija nazvana "BEPS" mogla bi državama podariti dodatne porezne prihode od 100 do 240 milijardi američkih dolara, procjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Stručnjaci očekuju i dogovor oko regulacije vezane uz najveće svjetske banke. A tu su i mjere potpore gospodarskom rastu. Prema mišljenju s pripremnih sastanaka za samit G20, rast je premali i previše oscilira po regijama.