G8 je odavno prošlost

Uoči summita G7 u dvorcu Elmau iduće nedjelje nenazočnost Rusije dovela je do brojnih prepirki. Predsjednik Odbora za istok njemačkoga gospodarstva Eckhard Cordes govori o propuštenoj šansi: "Susret G7 plus Rusija mogao bi doprinijeti pronalasku rješenja za krizu". Slično smatra i Volker Perthes, direktor Zaklade za znanost i politiku, koju financira njemačka savezna vlada: "Sada imamo situaciju da će G7 razgovarati o osmoj (zemlji), umjesto da osam važnih sila međusobno razgovara o svijetu."

Kancelarka Merkel i ministar vanjskih poslova Steinmeier su požurili zajamčiti da "sve dok Rusija ne prizna osnovne vrijednosti međunarodnog prava i ne bude djelovala na osnovi njih" povratak na format G8 nije zamisliv. Istodobno je Steinmeier naglasio da vrata stoje otvorena: "Uvjeren sam da bismo poboljšali uvjete za međunarodnu suradnju ukoliko bi se Rusija vratila u G8."

Ipak Steinmeierovo uvjerenje se temelji na iluziji. Povratak na G8 bi globalno rješenje problema poboljšao tek marginalno. To bi onda promijenilo funkciju G8 u forum za probleme koje je Rusija prouzrokovala u svom susjedstvu. Ali G8 nije zamišljen s tim ciljem - od OESS-a do Vijeća sigurnosti za to postoje odgovarajuća tijela. A samo da bi se podilazilo Rusiji da je velika sila G8 je format koji je neprikladan okvir. Kao proširenje G7, G8 bi se trebao puno više posvetiti globalnim pitanjima kao što su financijska stabilnost, razvojna politika, zdravstvo, kao i klimatske promjene. Ipak za ove teme je i G8 premalen. Svaki format bez Kine i Indije, koje skupa čine više od trećine svjetskoga stanovništva, isključuje u današnje vrijeme mogućnost da forum bude efikasan za pronalazak rješenja.

Demokratski klub

Istodobno bi povratak na G8 potkopao jedinu osnovnu svrhu koju G7 danas još može ispuniti: on treba pomoći u koordinaciji politike između liberalnih demokracija i razvijati strategije. Njemačka kancelarka Merkel je konkretno pojasnila što je smisao ove skupine: "G7 su sedam demokratskih nacija koje su povezane svojim zalaganjem za slobodu i ljudska prava". Rusija se tu ne uklapa ni kad bi prestala anektirati teritorije i slati svoje trupe u građanske ratove u susjedne zemlje. S Rusijom kao jedinim neliberalnim članom za stolom ne bi više bila moguća efektivna koordinacija među demokracijama koje isto razmišljaju. To bi bio veliki gubitak.

Vremena u kojima su države G7 mogle sebi umišljati da su jedine koje upravljaju svijetom, odavno su prošla. S obzirom na konkurenciju za globalni poredak i nova udruživanja, kao što su "BRICS" ili Shanghai Cooperation Organization, koordinacija između liberalnih demokracija je utoliko važnija. Pri tome nije riječ o gradnji fronte pod motom "Zapad protiv ostatka svijeta". Ipak liberalne vrijednosti, koje dijele članovi G7, u globalnom će poretku dugoročno igrati ulogu samo ako se demokracije koncentrirano za to budu angažirale i budu koordinirale svoje postupke.

Ideje iz prošlih vremena

Čak i bez Rusije G7 je pri tome posljednjih godina zakazao, kao što je nedavno pokazao primjer Asian Infrastructure Investment Bank (AIIB). Ovdje su čelnici skupine G7 propustili međusobno uskladiti stajališta kada je riječ o kineskoj inicijativi. Rezultat je bio neugodan niz pojedinačnih pristupa Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije, dok su Japan i SAD najprije ostali sa strane. Ako bi vodstvo G7 investiralo toliko puno u političku koherenciju kao u spektakl oko summita, poput ovog u dvorcu Elmau, to bi se moglo spriječiti unatoč različitim interesima. Na tomu bi idućih godina trebao biti fokus G7, a ne na raspravi o tomu hoće li se Rusija moći vratiti ako odustane od najtežih ispada.

A što bi G7 trebao učiniti ako se Rusija, suprotno svim očekivanjima, razvije u liberalnu demokraciju? Koliko god bi to bio razlog za veselje, ipak ne bi bilo povoda za povratak na G8. Ako se razmišlja o G7+ demokratskih zemalja, onda se to u današnje vrijeme ne bi trebalo činiti bez Indije, Brazila, Indonezije i Južnoafričke Republike. G8 isključivo s Rusijom je ideja iz davno prošlog vremena koja se mirno može pokopati.

Thorsten Benner je direktor instituta Global Public Policy Institute (GPPi) iz Berlina.