Globalni pokret protiv ugljena

Oko 40 posto energije u svijetu trenutno se proizvodi upotrebom ugljena. Ugljični dioksid koji se tom prilikom oslobađa je glavni razlog za stvaranje takozvanog učinka staklenika.

Na svjetskoj klimatskoj konferenciji u Bonnu Velika Britanija, Kanada i Maršalovi otoci predstavili su savez za prekid upotrebe ugljena. Njima su se priključili i Fidži, Francuska, Finska, Danska, Nizozemska, Italija, Austrija, Portugal, Meksiko, Kostarika, Novi Zeland i više saveznih država SAD-a. Oni podržavaju plan da se upotreba ugljena obustavi najkasnije do 2030. godine.

U takozvanom „Powering Past Coal" savezu trenutno je ukupno 20 zemalja, a do sljedeće klimatske konferencije 2018. godine u Poljskoj, trebalo bi ih biti pedeset.

Prekid upotrebe uglja je važan korak, ocijenila je kanadska ministrica za zaštitu životne sredine Catherine McKenna. Ugljen je „najprljaviji fosilni izvor energije" koji mogu zamijeniti druge obnovljive energije, financijski povoljne. „Tržište se mijenja, svijet se mijenja, ugljen ostaje", dodala je McKenna.

Brza obustava korištenja ekološki štetnog ugljena bila bi važan korak u primjeni Pariškog sporazuma o klimi. Sve govori u prilog tome da se dogovoreni ciljevi ne mogu ostvariti ukoliko se nastavi upotreba ugljena.

Sve glasniji zahtjevi i u Njemačkoj

Njemačka se nije priključila tom savezu. Savezna ministrica za ekologiju Barbara Hendricks preko svog glasnogovornika je poručila da je Njemačka pozvana da se priključi. „Zamolila sam za razumijevanje, jer o tome ne možemo odlučiti u trenutku kada se formira nova vlada", kazala je Hendricks i dodala da će Njemačka imati u vidu tu inicijativu.

U trenutnim pregovorima o formiranju takozvane Jamajka-koalicije u Njemačkoj razgovora se i o drastičnom smanjenju upotrebe ugljena, kako bi Njemačka do 2020. godine ispunila svoje obećanje o smanjenju emisije plinova s učinkom staklenika. Trenutno ta emisija iznosi oko 906 milijuna tona CO2 godišnje. Do 2020. godine maksimalno bi smjela iznositi 750 milijuna tona CO2, što znači smanjenje za dobrih 17 posto. Svi stručnjaci se slažu da je za ostvarenje tog cilja neophodno drastično smanjenje upotrebe ugljena.

„Njemačka pod hitno mora smanjiti proizvodnju struje sagorijevanjem ugljena, u suprotnom klimatski ciljevi u Njemačkoj neće biti ostvareni", kaže Claudia Kemfert iz Vijeća stručnjaka za ekologiju koje savjetuje saveznu vladu. Kratko nakon izbora Vijeće je preporučilo brz prekid upotrebe ugljena.

Plan Saveznog ureda za okoliš

Savezni ured za okoliš (UBA) sada predlaže kako jeftino i učinkovito prestati koristiti ugljen i ostvariti planirane klimatske ciljeve. Dvije mjere su pritom odlučujuće: s jedne strane samo ograničeni dio struje bi smio biti proizveden upotrebom smeđeg i kamenog ugljena, starijeg od 25 godina. S druge strane, trebalo bi zatvoriti najstarije i najmanje efikasne elektrane koje rade na smeđi ugljen.

Prema procjenama stručnjaka UBA, te mjere su najjeftinije i najbrže primjenjive kako bi se do 2020. godine postiglo planirano smanjenje. Istovremeno se naglašava da one ne dovode u opasnost energetsko snabdijevanje Njemačke. Ali dvostruko više novca bi zato trebalo izdvojiti za proizvodnju energije upotrebom snage vjetra i sunca.

Prema najnovijoj anketi instituta EMNID sve više ljudi u Njemačkoj je za proizvodnju struje bez ugljena. Tako je 76 posto ispitanika za postepen prekid upotrebe ugljena kako bi se postigli nacionalni klimatski ciljevi, i to bez obzira koju političku stranku podržavaju. Najviše su za to simpatizeri stranke Zeleni (99 posto), zatim SPD (81 posto) i CDU/CSU (75 posto). Ali i 70 posto glasača AfD podržava taj plan.