Gripa hara Njemačkom
17. siječnja 2025
Slabost, temperatura, kašalj, bolovi u grlu... Jedva da ima ikoga tko ne poznaje tipične simptome prehlade. U pravilu to počinje harati već u listopadu, ali Nijemci kao Nijemci imaju i precizni mehanizam kad se proglašava početak vala gripe.
Institut za zarazna oboljenja Robert Koch marljivo skuplja uzorke onih koji su došli sa simptomima prehlade u određene liječničke ordinacije diljem Njemačke i ako su u barem svakom petom uzorku nađeni virusi gripe, to je onda epidemija. To se zapravo dogodilo već u tjednu prelaska sa stare u novu godinu, a prošli tjedan je službeno utvrđeno najmanje 11.070 oboljenja gripe.
Iako se možda misli: "Bilo mi je hladno pa sam uhvatila ili uhvatio prehladu", hladnoća nema - a i ima veze s gripom. Virusi ne vole sunce tako da po zimi doista jesu stabilniji i hladan zrak pogoduje zarazu. Također je jedan od problema što se zimi prostorije ne zrače dovoljno, a i kako ljudi više borave u zatvorenim prostorima, više je prilike da se međusobno zaraze.
Neizvjesno trajanje vala gripe
Stručnjaci Instituta Robert Koch ne znaju reći koliko dugo će trajati aktualni val gripe. "Ima dužih i kraćih valova gripe", kaže glasnogovornica Instituta Susanne Glasmacher za program javnog servisa SWR. "Tu i mi moramo prihvaćati stvari kako nam dolaze." Isto tako, 2023. je zabilježeno dva vala gripe: na početku godine i onda opet u ožujku. Utoliko nije bez osnova cijepiti se i sad, jer se ne zna hoće li doći i još jedan val.
Ali od cijepljenja niti liječnici ne očekuju čuda. Jer, cijepiti se sad, protiv ovog vala gripe znači da cjepivu treba barem dva tjedna da u zdravom organizmu stvori određen imunitet, kod starijih osoba još i duže, iako one često primaju pojačanu dozu cjepiva. No najveći je problem sam virus gripe: ima mnoštvo različitih, osim toga, on se i mijenja vrla brzo.
Napraviti cjepivo protiv svih verzija je jednostavno nemoguće, jer će se i virusi promijeniti dok cjepivo dođe do vas. Već u proljeće stručnjaci analiziraju viruse i procjenjuju prema tome koje cjepivo bi moglo biti djelotvorno na zimu. Jer zapravo se bira tek četiri ili pet virusa ili užih obitelji virusa za koje će se onda i napraviti cjepivo.
Gripa može biti i smrtonosna
Tako je znalo doći i do loših procjena imunoloških stručnjaka: u sezoni gripe 2014./15. je naknadno utvrđeno kako je djelotvornost cjepiva bila manja od 20%. Liječnici govore kako "ove godine imamo dobar koktel" koji pokazuje djelotvornost više od 60%.
"To nije najbolja djelotvornost", priznaje i Glasmacher iz Instituta Robert Koch, "ali je to najbolje cjepivo protiv gripe kojeg možemo imati". Učinak se zapravo multiplicira, jer cijepljene osobe neće zaraziti i druge.
Isto tako, iskustvo liječnika govori kako cijepljene osobe brže i lakše prebole gripu, čak i ako su na djelu virusi koji nisu u "koktelu godine". Jer treba znati: gripa može biti i smrtonosna. Prošle sezone se za više od 1.100 smrtnih slučajeva kao uzrok navodi gripa, a u sezoni 2017./18. je to bilo više od zastrašujućih 25.000. Čak i kad je "slabi" val gripe, to bi moglo značiti nekoliko stotina umrlih od posljedica gripe Njemačkoj.
Loša iskustva korone
To znači da se kod oboljelih od drugih bolesti i prije svega osoba starijih od 65 godina svakako savjetuje cijepljenje - ali i tu je problem. Pogotovo u doba korone se uvelike raspravljalo o smislu i učinku cjepiva, a širile su se i zastrašujuće priče o posljedicama cijepljenja među "antivakserima".
Sve je to dovelo do toga da se i Nijemci zapravo sve manje žele cijepiti i protiv gripe: "WHO savjetuje cijepljenje protiv gripe za najmanje 75% populacije starije od 65 godina, a od toga smo vrlo daleko", priznaje Susanne Glasmacher iz Instituta Robert Koch. Tako je 2022. samo 43% starije populacije prihvatilo cjepivo.
U tome je i svojevrsna zanimljivost o njemačkom društvu: iako su građani bivše socijalističke Istočne Njemačke tradicionalno nepovjerljivi prema svemu što nalaže država, u cijepljenju protiv gripe nešto bolje stoje nego Zapadnjaci, navodi Državni zavod za statistiku.
Ali i inače, važan savjet protiv gripe može biti kolekcija propisa koje poznajemo još iz vremena korone: prati ruke, držati udaljenost od drugih, zračiti prostorije,...