Gruzija, Moldavija, Ukrajina i EU

U povijesti Gruzije, Moldavije i Ukrajine potpisivanje sporazuma o pridruživanju i slobodnoj trgovini 27. lipnja , 2014. na samitu EU-a u Bruxellesu je jedan od najvažnijih događaja od stjecanja neovisnosti 1991. Godine. Sporazum s EU-om predviđa ukidanje carina i trebao bi omogućiti proširenje trgovine. Ali politički i ekonomski problemi u ovim zemljama postali su prepreke u implementaciji Sporazuma o pridruživanju, kažu promatrači na terenu.

Gruzija želi europsku integraciju

"Gruzija teži članstvu u EU i neće odustati od tog cilja", rekao je za Deutsche Welle Kaša Gogolašvili iz gruzijske Zaklade za strateške i međunarodne studije (GFSIS). Do danas je na snagu stupio samo dio Sporazuma o pridruživanju, onaj koji se odnosi na trgovinu. Ali gruzijska privreda je usmjerena ka europskom tržištu i izvoz u EU je već porastao, kaže ovaj stručnjak.

Prema njegovim riječima, sporazum uključuje i program reformi koji se već provodi uz podršku EU-a. Ali, njezin uspjeh ovisi isključivo od gruzijske vlade, kaže Gogolašvili. Samo pouzdano ekonomsko okruženje i politička stabilnost mogu privući investitore. Ali, Gruzija se trenutno suočava s ozbiljnim problemima: gospodarski pad, visoka stopa nezaposlenosti, prijetnje po sigurnost u regiji i unutar zemlje. Sve to stoji na putu brzog napretka u reformama.

"Očekivanja stanovništva nisu ispunjena", upozorava Gogolašvili. Ali i ruska propaganda doprinosi povećanju podrške za proruski kurs, i ona trenutno iznosi 15 posto. Ali velika većina Gruzijaca, 70 posto, želi i dalje evropski razvoj svoje zemlje, rekao je ekspert, dodajući: "Prijelomna točka će biti kada EU uvede bezvizni režim. Tada će ljudi osjetiti prave prednosti približavanja Europskoj uniji."

Moldavija: između Istoka i Zapada

Za razliku od Gruzije, Republika Moldavija je danas ponovo na raskrsnici. Anatol Caranu iz moldavskog centra za strateška istraživanja i savjetovanja "Politikon" ističe da su Moldavci, usprkos teškoj gospodarskoj situaciji, na posljednjim izborima većinom glasali za proeuropske stranke – nakon potpisivanja sporazuma s EU i uvođenja bezviznog režima.

Međutim, zbog tekuće krize, ponovno će se razgovarati o promjeni vanjskopolitičkog kursa. "Situacija je ozbiljna. Nije isključeno da Moldavija bankrotira. Oligarhijski krugovi imaju veliki utjecaj na razvoj", rekao je Caranu. Sve ovisi od toga hoće li u parlamentu biti formirana nova većina, i hoće li ona biti proeuropska i u stanju za provođenje radikalnih reformi.

Ukrajina se nada perspektivi članstva u EU

Među navedene tri zemlje, Ukrajina je u najtežoj situaciji. Mnogo energije i resursa troši sukob sa Rusijom, izjavio je Vladimir Horbač iz ukrajinskog instituta za euroatlantsku suradnju, dodajući: "Događaji na istoku zemlje ometaju vladu u provođenju sporazuma sa EU. Pored toga, dio o slobodnoj trgovini nije stupio na snagu, jer je EU napravila ustupke Rusiji i odložila ga do 1. siječnja 2016."

Kijev radi na usvajanju europskih propisa i standarda kvalitete. Ali ukrajinske vlasti često nemaju ni dovoljno motivacije niti sredstava za reforme: "EU mora shvatiti da su obrambena pitanja, pitanja života i smrti, često hitnija nego prilagođavanje tehničkih propisa", rekao je ovaj stručnjak.

Horbač kaže da je u ukrajinskoj javnosti primjetno i razočaranje u EU, koja ne razumije situaciju u Ukrajini. "Za Ukrajinu bi bilo važno da joj se pruži perspektiva članstva u EU. Time bi se ukrajinsko društvo mobiliziralo za reforme i uvjerilo u to da Majdan nije bio uzaludan."