Gruzija: većina je za EU i NATO, vlada balansira

Svijet je prošlog tjedna promatrao kako ljudi u Gruziji izlaze na ulice glavnoga grada Tbilisija i brane svoju tek rođenu demokraciju. Prosvjedi su izbili nakon što je vladajuća stranka „Gruzijski san“ podržala zakon o „stranim agentima“ koji je, prema Bruxellesu, nespojiv s europskim vrijednostima.

Da je usvojen, na meti bi se našle one nevladine organizacije i mediji koji se više od 20 posto financiraju iz inozemstva. I dok su vlasti tvrdile da je jedina namjera zakona bila da osigura financijsku transparentnost, oporba i demonstranti optužili su vladu da pokušava demonizirati kritički orijentirane medije i civilno društvo. Demonstranti su uspjeli napraviti pritisak na zakonodavce do te mjere da su oni morali povući zakon.

„Takav zakon je u Rusiji uništio građansko društvo“, rekao je za DW jedan od demonstranata. „Ne želimo imati onakve zakone kakve Rusija sada ima. Ovdje možete vidjeti puno mladih. Oni nikada nisu vidjeli Sovjetski Savez i nadamo se da ga nikada više nećemo ni vidjeti", rekao je demonstrant.

Iako je vlada odustala od usvajanja zakona, demonstranti i dalje sumnjaju da je njihova vlada kompetentna i dovoljno motivirana da ih povede u Europsku uniju.

Kako će prosvjedi uticati na kandidaturu Gruzije?

Europska komisija je prošlog lipnja odgodila kandidaturu Gruzije za članstvo u EU-u. Ta odluka izazvala je masovne prosvjede u Tbilisiju na kojima su ljudi iskazali svoje nezadovoljstvo zbog neuspjeha vlade da osigura kandidaturu.

Ghia Nodia, profesor na Državnom sveučilištu Ilia, ocjenjuje da bi Bruxelles, onda kada bude odlučivao o Gruziji, mogao se suočiti s dilemom: „Sada je pitanje kome bi trebalo dati kandidaturu za EU, narodu ili vladi? Treba li ohrabriti narod ili kazniti vladu?"

SAD i Europska unija podržali su akcije demonstranata, ali su i pozvali vladu da se fokusira na preporuku Europske komisije od 12 točaka o demokratskim reformama.

„Najava povlačenja nacrta zakona o 'transparentnosti stranog utjecaja' je dobar znak. Sada bi trebali uslijediti konkretni pravni koraci", ocijenio je na Twitteru Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

Želi li vlada u EU?

Članstvo u Europskoj uniji i NATO-u za većinu ljudi u Gruziji je glavni prioritet, s obzirom na kompliciranu povijest odnosa te zemlje s Rusijom koja je u ratu 2008. okupirala 20 posto njezinog teritorija. Prema nedavno provedenoj anketi Nacionalnog demokratskog instituta, čak 81 posto građana podržava članstvo i u NATO-u i u EU-u.

Pa kako to da onda vladajuća stranka službeno govori da želi članstvo u EU-u, a istovremeno poduzima korake koji mogu potkopati njezine izglede za to? Po mišljenju nekih stručnjaka, ruska invazija na Ukrajinu je ključna za razumijevanje te dualnosti.

„Gruzijska vlada stavlja jaja i u korpu ruske pobjede. Oni vjeruju da je Rusija opasna i agresivna, i smatra da bi je trebalo umiriti. Kada su Rusi ljuti, smatra se da je onda opasno biti blizu Zapada", objašnjava profesor Nodia.

Uhvaćeni između Moskve i Bruxellesa

Bez obzira na protuzapadnu retoriku vlade, ona je zapravo tvrdila da je kopirala američki zakon o „stranim agentima“, poznat kao Zakon o registraciji stranih agenata. To je inače ista retorika kakvu je koristio i Kremlj, prije nego što je uveo svoj represivni zakon.

U analizi za Gruzijski institut za politiku, Stefan Meister iz trusta mozgova Njemačko vijeće za vanjske odnose, ukazao je koje su razlike između američkog i predloženog gruzijskog zakona: „Američki zakon iz 1930-ih fokusiran je na političko lobiranje, a gruzijski se odnosi na građansko društvo u zemlji.“

Štoviše, gruzijska verzija bi prvenstveno imala u fokusu one nevladine organizacije koje podržavaju EU i SAD, dakle one koje Tbilisi vidi kao svoje glavne strateške partnere.

Po mišljenju poznavalaca prilika, ideja da vlada ima rusku agendu postala je dio mainstream načina razmišljanja. Kao rezultat toga, kredibilitet vlade među Gruzijcima je poljuljan, s obzirom na protukremaljsko raspoloženje u društvu.

U kontekstu utjecaja Rusije na politiku Gruzije, kritičari prije svega ukazuju na ulogu milijardera i biznismena Bidzine Ivanišvilija, bivšeg premijera i osnivača stranke „Gruzijski san", koji se obogatio u Rusiji. Iako je službeno napustio politiku, vjeruje se da on i dalje iz pozadine vuče sve konce.

U intervjuu za DW, Giorgi Gakharija, bivši premijer i bivši Ivanišvilijev saveznik, ocjenjuje da bi upravo taj milijarder mogao stajati iza zakona: „On uz pomoć svojih marioneta upravlja Gruzijom iz sjene, bez ikakve formalne odgovornosti. Zakon o 'stranim agentima' i zaokret u vanjskoj politici bili bi jednostavno nemogući bez Ivanišvilijevog utjecaja. Zato bi trebalo da dobijemo kandidaturu za EU, jer je to jedino sredstvo koje će preokrenuti autoritarni razvoj situacije zemlje“, zaključuje Gakharija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu