Grčka uoči izbora - frustracije i srdžba građana

Nakon čitavog niza ozbiljnih kriza (ekonomska, dužnička, izbjeglička, pandemijska, energetska), čežnja građana Grčke za normalnošću i stabilnošću je velika. Međutim, njihove nade da će im političari pomoći nisu velike. Pokazuju to njihovi odgovori na pitanje koje im je Institut za istraživanje javnog mnijenja MRB postavio u svojoj anketi od 27. travnja 2023.: "Koja riječ najbolje izražava vaša očekivanja o budućnosti zemlje?"

Riječi "rezignacija/frustracija" odabralo je 42,7 posto ispitanika, a zatim "srdžbu" (40,7 posto). Nasuprot tome, samo 13 posto ima “povjerenje”. Gotovo dva tjedna prije izbora, koji se održavaju 21.5., ankete pokazuju da građani imaju malo povjerenja u konzervativnu vladu premijera Kiriakosa Mitsotakisa, a još manje u glavnu oporbenu stranku bivšeg premijera Alexisa Tsiprasa.

Konzervativci vode u anketama

Ispitivanja javnog mnijenja su popularan alat u Grčkoj, ponekad služe i kao "oružje" u političkim raspravama. Tjedno se objavljuje nekoliko istraživanja, često neslužbeno naručenih od političkih stranaka. Stranke i novinari svaku fluktuaciju shvaćaju vrlo ozbiljno, a rezultati anketa često završe na naslovnicama.

U svim anketama vladajuća konzervativna Nea Demokratia (ND) ima više-manje tijesnu prednost i u skladu s tim i slavi. Ovisno o institutu koji provodi ispitivanje, ND dobiva između 29 i 32 posto glasova, SYRIZA (koalicija radikalne ljevice) 24 do 27 posto. Na trećem mjestu je socijalistički PASOK (Panhelenski socijalistički pokret) s 8,5 do 11 posto, a slijede ga KKE (komunisti) s 5,5 do 7 posto. Stranka MeRA 25 (DiEM25) bivšeg ministra financija Janisa Varoufakisa je na dnu s 3,5 do 4,5 posto.

Na dnu liste su dvije krajnje desne stranke Elliniki Lysi (Grčko rješenje), desna stranka slična je njemačkoj, desno populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD) i nasljednica neonacističke stranke, svaka s oko tri posto. Deset posto birača je još neodlučno. Izborni prag za ulazak u parlament u Grčkoj je tri posto.

Male su šanse za formiranje vlade

Osim ako ankete nisu pogrešne, što se dogodilo nekoliko puta posljednjih godina, izgledi za formiranje vlade nakon izbora vrlo su ograničeni. Vjerojatno niti jedna stranka neće moći sama vladati. Umjesto toga, morat će se formirati vladajuća koalicija.

Premijer Mitsotakis jasno je dao do znanja da to ne želi. Zato računa na drugi krug glasovanja, koji se provodi po drugačijem sustavu glasovanja. SYRIZA, s druge strane, želi pokušati skovati takozvanu "progresivnu koaliciju". Stranački čelnik Tsipras htio bi vladati zajedno sa socijaldemokratima iz PASOK-a, no dvije bi stranke trebale 151 od 300 mjesta u parlamentu, što je u ovom trenutku malo vjerojatno.

Posebnosti grčkog izbornog zakona

U Grčkoj se izborni zakon vrlo često mijenja, ali se prema ustavu svaka promjena primjenjuje tek nakon sljedećih izbora. Na izborima 21. svibnja prvi put neće biti bonusa za najveću stranku nakon što je vlada SYRIZA-e, koja je bila na vlasti do 2019., ukinula to pravilo.

Trenutno vladajuća Nea Demokratia ponovno je uvela bonus. Međutim, on neće ponovno stupiti na snagu na predstojećim izborima, nego tek na sljedećim. Pobjednik će tada dobiti 50 dodatnih mandata. S obzirom na ovu promjenu izbornog zakona, Mitsotakis se nada da se nakon izbora 21. svibnja neće moći formirati vlada te da će stoga novi izbori biti zakazani za 2. srpnja, na kojima želi pobijediti pomoću dodatnih mandata.

Ako ND i dalje ne dobije apsolutnu većinu, konzervativci žele biti ponovno izabrani u rujnu. Nadaju se da će strah građana od bezvlađa dovesti do toga da većina glasa za ND.

Vlada obećava stabilnost

Nea Demokratia već upozorava na "kaos" ako ne ostane na vlasti. Izbornim sloganom "Stabilnost - Odvažnost - Naprijed" čelnik stranke Mitsotakis pokušava uvjeriti birače da je on prava osoba za gospodarski uspjeh zemlje.Obećava povećanje plaća, funkcionalnu državu i bolji zdravstveni sustav.

Tijekom svoje vladavine od 2019. do 2023., Mitsotakis je uspio privući investitore u Grčku, potaknuti digitalizaciju i izbjeći žešće sukobe sa susjednom Turskom. Također je podijelio mnogo novca poduzećima i obiteljima u obliku programa podrške zbog pandemije i visokih cijena energije. No istodobno je njegova vlada pokazala priličnu neučinkovitost tijekom pandemije, razornih šumskih požara 2021. i energetske i inflacijske krize 2022..

Željeznička nesreća i afera prisluškivanja

Još je gore je vlada reagirala na razornu željezničku nesreći u Tempiju početkom ožujka 2023. Tada je poginulo najmanje 57 ljudi. Stotine su ozlijeđene. Drugi minus u Vladinoj bilanci je apsolutni zastoj u istrazi afere prisluškivanja. Vlada je samo uz svesrdnu pomoć izrazito provladinih medija uspjela ublažiti ozbiljnu aferu prisluškivanja. Još jedino Europski parlament, nekolicina novinara i Nikos Androulakis, šef PASOK-a, koji je bio najpoznatija žrtva prisluškivanja, inzistiraju na razjašnjenju ove afere.

Naravno da ni SYRIZA ne ​​zaboravlja napasti Mitsotakisa zbog afere prisluškivanja i njezinog zataškavanja. Glavni slogan najveće oporbene stranke je "Pravda svuda", čime se predstavlja kao zagovornik tzv malog čovjeka. Alexis Tsipras pokušava uvjeriti građane da "koalicija progresivnih snaga" može voditi Grčku kroz teška vremena energetske, inflacijske i klimatske krize bolje od Mitsotakisove vlade, koja se, kako kažu, "samo brine o svojim prijateljima i nekolicini bogatih u zemlji".

Prljave igre umjesto argumenata

Još je potpuno nejasno hoće li u konačnici nakon izbora doći do dovoljnog broja glasova za formiranje vlasti. S druge strane, već je jasno da će se polarizacija grčkog društva povećati, između ostalog i zbog vrlo niske razine političke rasprave. Javnom raspravom već mjesecima dominiraju skandali, lažne vijesti i iznošenje prljavog rublja. Pogotovo na društvenim mrežama nema prostora za iznošenje argumenata. Sve više ljudi vjeruje da su "svi političari isti" - a to baš ne govori u prilog očekivanjima da će se na biralištima 21. svibnja pojaviti velik broj građana.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu