Grčka verzija drame "U očekivanju turista"

Jorgos Katikas inače uživa u ovim prvim sunčanim proljetnim danima i u ledenoj kavi koju redovito pije u vrtu s kojeg se vidi more. Ali sad tek zamišljeno gleda svoju zgradu s apartmanima u rodnom gradu Retimonu na otoku Kreti. Zapravo je to nešto kao mali hotel kojeg vodi sa svojim roditeljima, ali ništa posebno: čiste i uredne sobe, blizina plaže i to je obično dovoljno. Već početkom svibnja počinje posao i onda stižu rezervacije za ljeto. Ali u ovoj pandemiji virusa korone je sve drugačije. "Još razmišljam isplati li se uopće otvoriti hotel. Kako sad stvari stoje, rekao bih da se ne isplati", kaže nam zabrinuto.

Jer još uvijek su na snazi ograničenja putovanja i jedva da će koji stranac uopće htjeti doći. A tu su i higijenski propisi, makar zapravo nitko ne zna koji od tih propisa doista imaju smisla u borbi protiv virusa. Na primjer, ne smije otvoriti salu za doručak, nego doručak mora gostima dostaviti u njihove sobe. "Ali to znači da već za doručak moram zaposliti nove ljude i to si jednostavno ne mogu priuštiti", žali se Katikas.

Ugostitelj se još nada pronaći neko rješenje - ipak je studirao ekonomiju u Ateni… Nakon fakulteta je dugo radio kao novinar za pitanja ekonomije za razne grčke medije. Ali ekonomska kriza u Grčkoj je teško pogodila tamošnje medije tako da se 2012. vratio na rodnu Kretu. I nije požalio: "Za turizam je 2012. bila katastrofa, ali od onda ide sve bolje i svakog ljeta tučemo rekorde u broju turista", kaže nam 45-godišnjak. Osobito ovaj sjeverni dio Krete je popularan kod turista iz Skandinavije i mnogo ih ima koji tu dolaze već 10, 15 godina svakog ljeta, kao da su tu kod kuće. Ali ove godine i u ovoj pandemiji - nitko ne zna kako će biti.

Po zimi se gradilo i uređivalo, ali sad...

I Aleksandros Angelopoulos je pun briga: on je direktor hotelskog lanca Aldemar i glavni tajnik udruge hotelijera u glavnom gradu Krete, Heraklionu. Kaže nam kako su najteže pogođeni luksuzni hoteli jer su mnogi ostali bez novca: "Mnogi hoteli se preko zime intenzivno uređuju i popravljaju i radovi su već 90% gotovi. Sad ih se treba i platiti, ali prvih prihoda koji inače sad stižu ove godine nema." A onda dolaze i svi mogući troškovi kako bi se ispunili higijenski zahtjevi u doba korone, što za jedan hotel s pet zvjezdica znači trošak od 2 do 3% njihovog čitavog godišnjeg budžeta.

A onda je tu neminovno i drugi, još veći problem: "Ako svi hoteli u Heraklionu ne vide drugog rješenja nego da ipak otvore svoja vrata i ako tako bude, recimo oko 4.000 raspoloživih ležajeva, ali dođe samo 1.000 gostiju, onda će doći do natjecanja sa cijenama koje će nas sve uništiti", žali se direktor. I strani turoperatori su u velikim nevoljama, pa će već zbog toga tražiti što niže cijene hotela. A to si ugostitelji ne mogu priuštiti: trebaju sami ponudu prilagoditi potražnji. "Razumijem da turoperatori rade svoj posao, ali to moramo učiniti i mi."

Kad će opet doći "Europa otvorenih granica"?

I Europskoj uniji su ograničenja putovanja među njenim članicama trn u oku i svakako želi što prije postići dogovor. Ali svatko ima svoje propise protiv širenja pandemije i tu se teško može brzo nešto učiniti. Austrijska ministrica turizma Elisabeth Köstinger zato predlaže bilateralne sporazume: pojedine članice se međusobno mogu dogovoriti o ukidanju ograničenja i obavezne samoizolacije, čak i ako to dalje vrijedi za druge zemlje.

U Grčkoj, Lisandros Tsilidis tu inicijativu promatra pomiješanih osjećaja. Predsjednik udruge grčkih turoperatora FEDHATTA u tome zapravo vidi kršenje načela otvorenih granica unutar Europske unije i cinično primjećuje: "To će onda ispasti nešto kao natjecanje za pjesmu Eurovizije i takvi ugovori će se sklapati samo sa zemljama prema kojima vlada simpatija", kaže u jednom televizijskom intervjuu. Ali mu je isto tako jasno kako dragocjeno vrijeme odmiče, a svakome mora biti jasno kako u ovoj današnjoj Europskoj uniji može proteći veoma dugo vremena dok se svi slože oko nečega. Utoliko mora priznati: "Bilateralni sporazumi su najbrži i najsigurniji način kako bi se barem nešto postiglo." Naravno, pretpostavka je da sve zemlje poštuju ista pravila za održavanje higijene i ograničavanje zaraze.

Turizam koji život znači

Za Grčku ljetna sezona ne znači samo ljeto i odmor, to je njena ključna gospodarska grana: tamošnji turizam je zaslužan za 24% BDP-a i upravo je on zaslužan da se ta zemlja ipak nekako izvlači iz njene dužničke krize i da je prije dvije godine mogla izaći iz sanacijskog programa Europske unije. A na odredištima kao što su Kreta ili Rodos je turizam još važniji gospodarski faktor i zaslužan je za 80% prihoda. Ako pak sezona padne u vodu, onda direktor hotela Angelopoulos procjenjuje kako je ugroženo više od 900.000 radnih mjesta.

Jorgosu Katikasu je ipak još ostao njegov novinarski posao: već i prije je uredio svoj kućni ured odakle prati zbivanja na svjetskim burzama i piše za grčke medije. "Indekse pratim preko interneta, održavam svoje kontakte, ništa nije problem raditi i tako", kaže nam. Jer treba zbrinuti obitelj i svoje dvoje djece. Ako nema turista, onda mu ostaje njegovo staro zanimanje. Ali kad ga onda pitamo da kao ekonomski novinar procjeni, može li grčko gospodarstvo preživjeti sad već drugu krizu u samo nekoliko godina, tek onda ne zna pravi odgovor: "To će biti veoma, veoma teško..."