Gužva na njemačkim sveučilištima

Među prednostima koje nastupe za hrvatske građane kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, najčešće se spominje mogućnost studiranja u zemljama EU-a pod istim uvjetima koji vrijede i za domaće stanovništvo. No dobiti neko mjesto na fakultetu u Njemačkoj gdje, izuzevši neke smjerove, nema ograničenog broja upisa, bi uskoro moglo postati teško. Sve više sveučilišta planira uvesti ograničeni broj upisnih mjesta zbog navale studenata koja traje već nekoliko godina.

Drastičan rast broja brucoša

Gužva na njemačkim sveučilištima bi se u budućnosti mogla dodatno pogoršati. Prema jednoj studiji Centra za razvoj visokog školstva (CHE) potražnja za studijskim smjerovima koji završavaju s titulom mastera bi se mogla u nadolazećim godinama naglo povećati. Njemačkoj zbog toga prijeti manjak od 36.000 studijskih mjesta za stupanj mastera. Razloge treba tražiti u većem broju brucoša do čega je došlo nakon što je u nekim saveznim pokrajinama za godinu dana skraćeno pohađanje gimnazije pa se tako odjednom u maturantskim klupama našlo dvostruko više učenika. Isto tako je posljednjih godina ukinuta vojna obveza pa se tako veći broj brucoša našao u potrazi za studentskim mjestom. Statistike govore dovoljno same za sebe: 2005. u Njemačkoj je bilo 350.000 brucoša a šest godina kasnije taj je broj porastao na 515.000. S druge strane je sve veći i broj sveučilišnih prvostupnika koji odluče nastaviti studij do master-titule. Tako je npr. na tehničkom sveučilištu u Aachenu prošle godine 90 posto prvostupnika htjelo nastaviti studij do više spreme. Problematično, kako kaže Matthias Nick, predsjednik Predstavništva studenata njemačkih sveučilišta, postaje već u trenutku kada ta vrijednost prijeđe 85 posto.

Sve teže i za strance

Na Slobodnom sveučilištu (FU) u Berlinu manjak upisnih mjesta za studente master-studija već vlada nekoliko godina. Ovdje se i za studije poput filozofije traži visok prosjek ocjena. Situacija je još teža za studente iz inozemstva. Zbog uvođenja ograničenja oni će trebati sakupiti i prevoditi veći broj dokumenta kako bi dokazali uspjeh u dosadašnjem prvostupničkim studiju. Predstavnica studenata FU-a Sina Prasse smatra da će to zakomplicirati studij u Njemačkoj i tako njemačka sveučilišta učiniti neatraktivnima za studente iz inozemstva. Prasse nije usamljena u svojoj procjeni. I direktor CHE-a Frank Ziegele smatra da će veća konkurencija za master mjesta na sveučilištima smanjiti broj kandidata iz inozemstva. Politika je doduše reagirala na rastući broj brucoša posljednjih godina i u sklopu "Visokoškolskog pakta 2020." izdvojila dodatne milijarde. No, kako kaže Ziegele, većina subvencija odlazi za prvostupničke studije a premalo za master. Odgovorno ministarstvo odbija komentirati najnoviju studiju CHE-a i tvrdi da se dovoljno ulaže i u master-studije.

Zasada se Njemačka nalazi na četvrtom mjestu po popularnosti kad su u pitanju strani studenti i to kao najprivlačnija od zemalja u kojima engleski nije službeni jezik (na prva tri mjesta po popularnosti su SAD, Velika Britanija i Australija). Da bi tako ostalo potrebna su u Njemačkoj, po mišljenju stručnjaka, dodatna ulaganja u master-studije.