"Ili izvoz stabilnosti ili uvoz nestabilnosti s Balkana"

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn u intervjuu za Die Zeit govorio je o stabilnosti u regiji i perspektivi članstva zemalja Zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Prenosimo dijelove intervjua.

Na konstataciju Die Zeita da „Europljani ne žele proširenje i pitanje koje argumente on koristiti kada zastupa ovu ipak tešku stvar", Hahn je rekao: "Za Balkan, ali i za ostatak južnog i istočnog susjedstva važi sljedeće: Ili ćemo izvoziti stabilnosti ili ćemo uvoziti nestabilnost. To posebice važi za Zapadni Balkan. Ja ga uspoređujem s tavom punom ulja. Dovoljna je samo jedna iskra – i sve je u plamenu. Dugoročni mir u regiji moguć je samo kroz perspektivu u EU." Hahn je za Die Zeit ocijenio da "susjed naših susjeda, dakle Rusija, nije bila pasivna." "Osim toga i unutar EU postoje pokušaji da se podignu zidovi. I u EU ponekad postoji to krivo mišljenje da bi se time nešto postiglo", kaže Hahn.

Na pitanje ima li dokaza o štetnom ruskom utjecaju u regiji Hahn je odgovorio: "To je teško činjenično zaključiti. U tome se i sastoji kvaliteta tzv. hibridnog rata. Mislim da dugoročno neće biti utjecaja. No to nije dobro. Mi želimo mirnu suradnju s Rusijom. I Rusija bi morala imati interes da u njenom susjedstvu bude mirno. Jer i Rusija mora vlastitim građanima pružiti ekonomski prosperitet. Što su veze bliže to je bolje za sve. To važi i za Rusiju." Odgovarajući na pitanje da li Rusija vodi hibridni rat na Balkanu, Hahn ocjenjuje: "Ne bih išao tako daleko i govorio o ratu. Ali postoje dezinformacije i ciljano vršenje utjecaja kako bi se postiglo određeno raspoloženje i stvorile određene slike. To su u međuvremenu klasične metode. To međutim neće dugoročno utjecati na tok događaja. U to sam uvjeren."

"Europa je u dobroj poziciji. Jer povezanost s Europom u zemljama na Zapadnom Balkanu je toliko jaka da svaki političar, koji želi biti ponovo izabran, će se usmjeriti prema Europi. Mi se pri tome želimo odnositi prijateljski i partnerski", smatra Hahn.

Biti prijateljski, je li to dovoljno? Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prilično otvoreno radi na odvajanju tog entiteta od BiH. Moraju li se ovdje upotrijebiti sredstva prisile, pitao je novinar Zeit-a: "Smatram da sredstva prisile u osnovi ne vode postizanju rezultata. No mi možemo raditi na poticanju. I predsjednik Dodik ima interes u tome da zadrži svoju poziciju. To ide samo sa EU. Republika Srpska ima ekonomsku perspektivu samo ako surađuje sa EU. No tu spada i da se u cijeloj Bosni i Hercegovini poštuju sudske odluke. To nažalost nije slučaj. 80 odluka Ustavnog suda u BiH nije provedeno", kaže Hahn.

Jeste li sigurni da će sve države Zapadnog Balkana prije ili kasnije postati dio EU, pitao je novinar Zeita, a Hahn je kratko odgovorio: "To mora biti naš cilj". Hahn je rekao da nema smisla govoriti o vremenskom okviru prijema u EU: "Važno je da se sve političke snage u tim zemljama koncentriraju na to da provedu reforme. Pri tome građani moraju sudjelovati u tome. EU nije neko ko određuje stvari. No mi imamo jasnu poruku. Ako danas investirate, onda sutra dobijete nešto zauzvrat. Dakle to se isplati. Ljudi moraju osjećati da se njihov život poboljšava."

Boriti se i umrijeti ili boriti se i živjeti?

Temom Zapadnog Balkana se bavi i portal TV-stanice N24. "Na Kosovu, u BiH i u Srbiji se ponovo govori o opasnosti od rata. Čak se i u Bruxellesu govori o tavi s vrućim uljem. Jedna tabu tema bi sada trebala riješiti problem", piše N24. Portal se bavi prijedlozima o povlačenju novih granica koje su posljednjih mjeseci iznijeli neki bivše diplomati i bivši obavještajci tajnih službi poput Timothy Lessa (bivši britanski diplomat) i Stevena Meyera (bivši agent CIA). N24 također citira europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna koji je situaciju na Zapadnom Balkanu opisao simbolično kao tavu punu ulja gdje je dovoljna samo jedna iskra i sve je u plamenu. Portal ocjenjuje da postoje tek rijetki glasovi poput bivšeg srbijanskog reformskog političara Žarka Koraća koji upozoravaju na opasnost od novih granica: "Obzirom na socijalno siromaštvo i masovno iseljavanje mladih i dobro obrazovanih ljudi Korać je u posljednjem izdanju NIN-a uputio apel u kojem između ostalog stoji: "Želiš li voditi rat (za Veliku Srbiju) i umrijeti ili želiš poštivati postojeće granice i boriti se za to sa Srbija jednog dana postane mjesto za život?"