Hamas nije dobivao razvojnu pomoć iz Bruxellesa

Odmah poslije napada Hamasovih terorista na Izrael 7. listopada Europska unija je najavila preispitivanje svoje financijske pomoći palestinskim područjima – Zapadnom Jordanu i Pojasu Gaze. Europska komisija sada je sažela rezultate tog preispitivanja i zaključila: pružanje pomoći se može nastaviti jer ne postoje naznake da su sredstva završila kod Hamasa koji EU, Sjedinjene Američke Države kao i niz drugih zemalja smatraju terorističkom organizacijom.

Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi je izjavio da kontrola svih ovogodišnjih uplata nije pokazala nikakve prekršaje, pa se suradnja s agencijama i institucijama može nastaviti. Pomoć u razvoju za ovu proračunsku godinu je već uplaćena, rekao je on, i trenutno ne predstoje nikakva plaćanja. Varhelyi se poslije Hamasovog napada založio za paušalnu obustavu pomoći. To je naljutilo Josepa Borrella, visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, pa je dogovorena kontrola utrošenih sredstava.

Preispitano je 119 ugovora čija je vrijednost 330 milijuna eura. Kod pedeset i jednog ugovora u vrijednosti od 39 milijuna eura postoje otvorena pitanja, na koja moraju odgovoriti nevladine organizacije koje su primile novac za projekte.

Realizacija sedam ugovora koji se tiču izgradnje infrastrukture u Pojasu Gaze morala je biti zaustavljena zbog trenutnih borbi. Za razdoblje od 2020. do 2024. EU je izdvojio ukupno 1,2 milijarde eura kao pomoć u razvoju za palestinska područja.

I Berlin nastavlja s uplatama

Njemačka vlada je također bila najavila kontrolu upotrebe novca koji Berlin šalje u palestinska područja kao pomoć u razvoju. Državni tajnik u nadležnom ministarstvu Jochen Flasbarth je rekao da je provjera trajala cijelo vrijeme i da su pod lupom naročito bila sredstva namijenjena agenciji UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama UNRWA: „Za ostala područja je kontrola u toku, ali će brzo biti završena“. To se odnosi prije svega na Zapadni Jordan pod izraelskom okupacijom, gdje je na čelu Palestinska uprava, a ne Hamas.

Flasbarth je izjavio kako je uvijek bio uvjeren da nije bilo suradnje s terorističkim organizacijama, ali smatra da je zbog dramatične situacije ispravno to još jednom provjeriti. On je naglasio: „Nismo ništa našli, a od drugih država koje rade slične kontrole čujemo da su sve provjerili i da smatraju da je sve bilo korektno."

Stroža kontrola primatelja

Povjerenik Varhelyi namjerava uvjetovati daljnje isplate pomoći. Humanitarne organizacije bi trebale biti provjerene prije svega što se tiče toga ponašaju li se „huškački" ili daju antisemitske izjave. Također bi se provjeravalo sadrže li izjave članova obitelji elemente govora mržnje, prije nego što im se dodijeli socijalna pomoć iz fondova Europske unije. Do sada je to pravilo primjenjivano samo na glavu obitelji.

Za vreme sjednice Europske komisije u Strasbourgu neki povjerenici su stroža pravila nazvali nepotrebnima i pretjeranima. Druga strana je naglašavala da se time jak sustav kontrole čini još jačim.

Inače, EU financira plaće zaposlenika palestinske samouprave u Zapadnom Jordanu, a indirektno, preko humanitarnih organizacija šalje i socijalnu pomoć obiteljima u Pojasu Gaze. Direktan kontakt EU-a s Hamasom je nepoželjan od 2007. godine.

Palestinska organizacija za ljudska prava Al-Haq prema odluci njemačkog Ministarstva za pomoć u razvoju više neće primati sredstva jer naglašava pravo na oružanu borbu protiv Izraela. To je priopćeno još prošli tjedan.

Veća humanitarna pomoć

Neovisno o projektima za pomoć u razvoju, humanitarna pomoć za Palestince – hrana, nužni smještaj, medicinska pomoć – mora se znatno povećati. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je nakon izraelske ofanzive u Pojasu Gaze najavila da će se pomoć učetverostručiti do iznosa od 100 milijuna eura. Ona je prošli tjedan posjetila zračnu luku El Arish u Egiptu, u koju je do sada sletjelo 15 zrakoplova sa 600 tona humanitarne pomoći iz članica Europske unije. Osim toga, zemlje članice su izdvojile i 260 milijuna eura hitne pomoći. Od toga je 160 milijuna eura stavila na raspolaganje Njemačka, navela je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

Predviđeno je i daljnje financiranje agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama UNRWA. Ta agencija pomaže palestinskim izbjeglicama u palestinskim područjima, Jordanu, Libanonu i Siriji. I prije izbijanja sadašnjeg sukoba dvije trećine stanovnika Pojasa Gaze ovisile su o humanitarnoj pomoći. Agencija je u Gazi zapošljavala 13.000 ljudi. Najveći iznos za njezino djelovanje izdvajale su Sjedinjene Američke Države, prošle godine je to iznosilo 343 milijuna američkih dolara. Slijede Njemačka s 202 milijuna dolara i Europska unija sa 114 milijuna dolara. Ukupni proračun UNRWA je prošle godine iznosio 1,17 milijardi dolara.

Razlike unutar Unije

Među članicama Europske unije postoje razlike u mišljenju kako bi se trebala poboljšati humanitarna situacija u Pojasu Gaze. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je u vezi s prijedlozima da se dogovori tzv. humanitarno primirje rekla da se Izrael ne može odreći toga da svoje stanovništvo zaštiti od raketa Hamasa. I naglasila: „Hamas svaki dan daje do znanja da želi izbrisati Izrael s karte svijeta. To znači da želi uništiti Izrael, a u takvoj situaciji Izrael mora zaštititi svoje stanovništvo."

Za razliku od Baerbock, belgijska ministrica za pomoć u razvoju Caroline Gennez se u Bruxellesu založila za primirje u Gazi i okončanje vojnih operacija. Slični zahtjevi čuju se i iz Francuske. Belgijska ministrica je pojasnila: „Mislim da je posve jasno da se nasilje mora okončati. Bilo je previše nevinih žrtava u Pojasu Gaze, previše izraelskih talaca koje još drže zarobljene. Važno je okončati nasilje i osigurati humanitarnu pomoć. Jednog dana bi trebali početi pregovori o održivom i trajnom rješenju s dvije države."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu