Hidrocentralama ponestaje vode

Voda je već tisućljećima izvor energije, a u posljednjih 150 godina se snagom vode dobiva i električna energija. Oko 70 posto obnovljive energije diljem svijeta dolazi iz hidrocentrala, u ukupnom iznosu to predstavlja oko 15 posto. Prednost vode naspram sunca i vjetra je ta da se pomoću vode energija može dobivati po potrebi i u svakom trenutku.

Ovisnost o hidrocentralama

No i vodeni izvor energije ima svoje mane: gradnja brana mijenja ekološke sustave, zbog akumulacijskih jezera se često potapaju naselja i u nekim slučajevima su milijuni građana prisiljeni na preseljenje. Sada se hidrocentrale nalaze pred novim izazovom: u nekim zemljama klimatske promjene uzrokuju dugotrajna razdoblja suša. Što za posljedicu ima prazna akumulacijska jezera. „Klimatske promjene vrše značajan utjecaj na proizvodnju struje vodenom energijom", kaže Clemente Prieto iz španjolskog Odbora za hidrocentrale. Time su posebice pogođene zemlje koje su ionako suočene s problemima. Južne i istočne afričke zemlje poput Malavija 98 posto električne energije dobivaju iz hidrocentrala. U zemlji u kojoj ionako, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, samo deset posto stanovništva uopće ima pristup električnoj energiji, su nestašicama pogođene važne ustanove poput bolnica.

Skuplje i prljavije

U Zambiji je situacija slična. Ova zemlja 95 posto električne energije proizvodi pomoću vode. Ovdje se nalazi i najveće akumulacijsko jezero na svijetu. „Od posljedica El Nina Kariba jezero je izgubilo 13 posto vodene mase i do dan danas se nije oporavilo", kaže Daisy Mukarakate iz Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP). No i neke od najbogatijih regija svijeta su pogođene manjkom vode. Kalifornija manjak vodene energije nadomješta plinom što je dosad stajalo više od dvije milijarde dolara i povećalo emisije uglikovog dioksida za deset posto. Drugim riječima, ekološki osviješteni građani Kalifornije su morali plaćati više za energiju iz fosilnih izvora. U Španjolskoj se proizvodnja struje uz pomoć vodene snage sa unutar samo jedne godine, od 2016. do 2017. prepolovila. U latinsko-američkim zemljama poput Brazila, Venezuele i Kolumbije je stanje slično.

Ima li smisla gradnja novih hidrocentrala?

No unatoč tomu se diljem svijeta grade nove hidrocentrale. U Brazilu se samo na rijeci Tapajo , poznatoj po bogatstvu životinjskih i biljnih vrsta, gradi preko 40 hidrocentrala. Ovaj naum se nalazi na udaru kritika lokalnog stanovništva i organizacija za zaštitu okoliša. Greenpeace se pita kakvog smisla ima ovaj ekološki upitan projekt ako se u obzir uzme globalno smanjenje razine vode u akumulacijskim jezerima. „Zašto jedna zemlja ionako u visokoj mjeri ovisna o vodenoj energiji dodatno ulaže u nesigurne izvore", pita se Greenpeace koji umjesto toga predlaže korištenje kombinacije biomase, vjetra i sunca. Isti problem stručnjaci vide i u zemljama južne i istočne Afrike gdje se, unatoč već postojećim problemima s nedostatkom vode, i dalje ulaže novu tehnologiju. Eva Hernandez, voditeljica programa za vodoopskrbu i poljoprivredu WWF-a za Španjolsku, koja trenutno broji preko 1.000 hidrocentrala, smatra da rješenje nije u gradnji novih nego u poboljšanju postojećih hidrocentrala.

Izlaz u reverzibilnoj tehnici?

Mnoge hidrocentrale, kako kaže Henandez, su zastarjele. Jedna od smislenih mogućnosti bi mogla biti preinaka konvencionalnih u tzv. reverzibilne hidrocentrale koje se koriste tehnikom dva akumulacijska jezera, gornjeg i donjeg koje koriste iste vodene mase. Dakle voda iz hidrocentrale ne otječe dalje nego se sprema u donju akumulaciju i zatim po, potrebi, u razdobljima smanjene potrošnje električne energije, pumpa u gornju akumulaciju.  Ovaj način održive proizvodnje energije je konkurencija elektranama na fosilna goriva. I može to što ne mogu vjetrenjače i sunčeve ćelije: proizvoditi struju neovisno o vremenskim prilikama ili o tomu je li dan ili noć. No najbolje rješenje je kombinacija više izvora, koji se mogu nadopunjavati. „Najvažnija je zdrava mješavina različitih izvora. Tako ćemo biti manje podložni katastrofama poput suše", zaključuje Mukarakate iz UNDP-a. No najvažniji je sustavno odvajanje od fosilnih izvora. To će umanjiti emisije štetnih plinova a time i opasnost koje donose klimatske promjene.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.