Hitlerov pozdrav ili sinov rođendan?

Nogomet je najpopularniji sport u Njemačkoj. Sport koji obožavaju široke narodne mase. Zato političari redovito koketiraju s nogometnim miljeom, oni se rado insceniraju kao ljudi koji obožavaju taj sport. Iznimka nije ni savezna kancelarka Angela Merkel. Ona je često na tribinama kad nastupa njemačka reprezentacija, a svojedobno je igrače nakon jednog meča posjetila i u kabini.

"Zato to rade i neonacisti", kaže Ronny Blaschke. On je novinar, napisao je knjigu "Angriff von Rechtsaußen – Wie Neonazis den Fußball missbrauchen" (slobodan prijevod: "Napad desnih vanjskih - kako neonacisti zlorabe nogomet). I zna za rezultate brojnih istraživanja nogometnih klubova s istoka i zapada Njemačke. Mnogi klubovi imaju naime probleme s neonacistima, posebice u nižim ligama.

Kako prepoznati neonaciste?

Ćelavci koji nose spitfajerice i duboke crne čizme u stlu martensica - to je uvriježena asocijacija s neonacistima. I pogrešna, napominje Blaschke: "Neonaciste se više ne može lako prepoznati. Pogotovo ne u nogometu!"

Na tribinama njemačkih stadiona desno-ekstremne snage koriste kodove i određene simbole. Onaj tko te kodove prepozna, već na prvi pogled zna s kakvom ideologijom ima posla. Neonacisti preferiraju određene marke odjeće, grb svog kluba rado "okite" i orlom koji je simbolizirao Treći Reich, a često se zna dogoditi da skupina neonacista na tribini svojim tijelima formira i kukasti križ.

Značajne su i određene brojke otisnute na majicama i dresovima. Npr. broj 88. "To može biti i starosna dob njihove bake, ili godina sinovog rođenja. Ali i Hitlerov pozdrav. Osmo slovo njemačke abecede je H. Znači radi se o pozdravu Heil Hitler", pojašnjava Blaschke. Isto važi i za kombinaciju brojki 1 i 8. Prvo i osmo slovo abecede (A i H) su inicijali Adolfa Hitlera.

Nogomet privlači mase

Nogomet je popularan i u amaterskim ligama i u Bundesligi. Strukture navijačkih organizacija poput "ultrasa" pravi su mamac za radikalne desničare. U fan-klubovima aktivni su uglavnom mladi muškarci, tamo vlada stroga hijerarhija, a nogometni klub koji podržavaju za njih je puno više od hobija.

"Kod nogometnih navijača često čujem da koriste isti vokabular kao i dužnosnici NPD-a (jedna desno-ekstremna stranka u Njemačkoj)", tvrdi Blaschke. "Čast, zajedništvo, domovina, vjernost" su vrijednosti koje su na cijeni i kod jednih i kod drugih. Plodno tlo za širenje neonacističke ideologije.

Slična zapažanja ima i Andreas Schmidt. Diplomirani sociolog radi na jednom kelnskom fan-projekt: "Provokacije su standard u nogometu. Pitanje je samo tko provocira?" Sastavni dio nogometa je i distanciranje od protivnika. Svatko tko je barem jednom bio na stadionu zna o čemu priča Schmidt. Bivše klupske idole koji su najprije nastupali za svoj matični klub, a kasnije prešli u redove najvećeg rivala, fanovi nazivaju npr. "ciganima".

Navijači su na tribinama dio anonimne mase, u takvoj situaciji rasističke izjave i difamiranje protivnika puno lakše pređu preko usana.

Opasnost u amaterskom sektoru

Blaschke je posebice u amaterskom nogometu uočio da se desničari infiltriraju u fan-klubove. Ili da pod krinkom socijalnog rada pokušavaju "pecati" podmladak. Često neonacisti u nogometu rade volonterski, ili kao suci u juniorskim uzrastima. Nogomet je za njih idealna pozornica, dodaje Blaschke: "Toga ima i u košarci i u rukometu, ali nigdje to nije sastavni dio tradicije i kulture kao u nogometu."

U Njemačkoj ima puno manjih inicijativa koje se bave prosvjetiteljskim radom s mladima, organiziraju se putovanja u nekadašnje koncentracijske logore, priča se o prošlosti. Antifašistički arhiv u Berlinu primjerice podržava brojne ideje, te razotkriva značenje simbola i kodova neonacističke scene. Problem nije nov, na njegovom se rješavanju čini jednostavno premalo. No, ponekad je i teško definirati što je to "desno-ekstremno"? A što "desno"?

Opreznost nije naodmet kad se radi o huliganima, preuranjene osude nisu dobre, napominje Blaschke: "Teško je raskrinkati cijelu scenu. Potrebno je puno napora. To nije tako jednostavno."

Autori: Olivia Fritz / S. Matić

Odg. urednik: Anto Janković