Hitno potrebna obnova mostova u Njemačkoj

Krajem svibnja 2024. na mostu u dolini rijeke Mosel se mogla vidjeti neobična slika (naslovna fotografija). Na sredini zatvorenog mosta na autocesti, na visini od 136 metara, 24 jarkocrvena kamiona parkirani su jedan do drugoga. Uz ukupno opterećenje od 960 tona, cilj je bio ispitati što ovaj most, star više od 50 godina, uopće može izdržati. Impozantna građevina teško je naime oštećena. Početkom 2023. godine otkrivene su pukotine na čeličnoj konstrukciji - u cijeloj dužini od gotovo jednog kilometra.

Most u dolini Mosela nije jedini slučaj. U Njemačkoj je oko 5.000 mostova na autocestama i magistralnim prometnicama toliko dotrajalo da ih je hitno potrebno obnoviti. Procjenjuje se da u Njemačkoj postoji ukupno oko 130.000 mostova. Gotovo 40.000 na autocestama i magistralnim putevima važni su za nacionalni promet.

Stanje njemačkih mostova

Više od polovine tih mostova izgrađeno je prije 1985. godine, uključujući gotovo sve velike vijadukte u bivšim pokrajinama u zapadnom dijelu Njemačke. Veće građevine podignute su gotovo isključivo u novim saveznim zemljama nakon 1990. godine. Mostovi su planirani za manji promet i lakša vozila, ali su u današnje vrijeme toliko preopterećeni da se na mnogim mjestima mogu uočiti problemi. Osim toga, posljednjih se godina nije dovoljno učinilo na njihovom održavanju.

Obnoviti ih sve u isto vrijeme nije moguće. Savezni ministar prometa Volker Wissing (FDP) govori o generacijskom zadatku i želi (iz)graditi oko 400 mostova godišnje. "Postavljamo nove prioritete kako bismo modernizaciji mostova pristupili strateški i najrazumnijim redoslijedom”, rekao je 2022. nakon prvog "samita o mostovima” održanog u Berlinu.

Strategije obnove mostova

Planiranje, procedure i koordinacija morali bi se pojednostaviti kako bi se ubrzala obnova i tamo gdje je nužna novogradnja. Važno pri određivanju prioriteta je: koliko dugo se dotrajali most može koristiti? Po potrebi uz ograničenje brzine i zatvaranje za teška vozila. Ali čak ni takva ograničenja ne mogu spriječiti nagli kolaps.

Koncem 2021. na vijaduktu Rahmede u saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija pronađena su toliko velika oštećenja da je on morao biti zatvoren jer je prijetilo njegovo urušavanje. Dignut je u zrak 2023. godine, a gradnja novog mosta je u toku. Prva dionica bi trebala biti završena najranije 2026. godine.

To je katastrofa za cijelu regiju. Prije zatvaranja preko mosta je dnevno prolazilo oko 48.000 automobila i gotovo 16.000 kamiona. Iako se promet na autocesti uveliko preusmjerava, tisuće vozila svakodnevno prolazi kroz gradić Lüdenscheid i susjedna mjesta.

Zbog svega nastaju kilometarski zastoji, a stanovnici se žale na veliku buku i zagađenje ispušnim plinovima. Nedostatak vijadukta također je doveo do preopterećenosti alternativnih i zaobilaznih ruta u regiji. Rezultat: još šest mostova više ne može izdržati povećan promet, morali su biti zatvoreni ili im je ograničena upotreba.

Ekonomske posljedice infrastrukturnih problema

Regionalna ekonomija se žali na osjetne gubitke. Do tvrtki je teže doći, putovanja traju duže, posao propada. To vrijedi i za maloprodaju i restorane na prometnicama u centru grada, gdje preveliki promet odbija potencijalne mušterije.

Godine 2022. Institut za njemačku ekonomiju predstavio je "procjenu ekonomske štete”. Tu se navodi da tvrtke u okrugu Märkischer, kako se zove regija oko Lüdenscheida, zapošljavaju dva posto manje radnika. Ekonomska moć je, kako se dalje navodi, opala za 300 milijuna eura godišnje.

“Negativni učinci zatvaranja mosta povećat će se na najmanje 1,8 milijardi eura u sljedećih pet godina”, kaže studija. “Svake godine u kojoj se most može ranije završiti, uštede se stotine milijuna eura", navodi dalje studija.

Ipak nije tako lako ubrzati gradnju. Za velike infrastrukturne projekte, planiranje često traje godinama. U Njemačkoj postoje zakoni i pravila koji zahtijevaju precizne i često dugotrajne testove. Pogotovo kada se gradi nešto novo ili veće.

Zabrinutosti i primjedbe susjednih općina i građana moraju se saslušati i mora se ispitati kompatibilnost zaštite okoliša i prirode. To se zove proces odobravanja planiranja. Ideja koja stoji iza toga je: što je veće pravo na sudjelovanje u odlučivanju, veće je javno prihvaćanje velikih infrastrukturnih mjera u konačnici.

Danska kao uzor

Ipak to silno odugovlači građevinske projekte, čak i u međunarodnoj usporedbi. Primjer je izgradnja tunela Fehmarnbelt kroz Baltičko more između Njemačke i Danske. S njemačke strane vlasti u pokrajini Schleswig-Holstein zabilježile su 3.100 prigovora i izjava koje su sadržane u 41 fascikli.

U danskom procesu rasprave primljena su sveukupno samo 42 komentara od vlasti, tvrtki i građana. Međutim, u Danskoj se za svaki infrastrukturni projekt izdaje poseban zakon o gradnji. To se primjenjuje nakon što se usvoji odluka.

Savezna vlada također želi ubrzati i pojednostaviti procedure u Njemačkoj. S obzirom na velike štete u njemačkoj prometnoj infrastrukturi, neke stvari više nisu prihvatljive.

Ubrzavanje građevinskih projekata

Krajem 2023. godine uveden je zakon koji ukida zahtjeve za odobrenje mostova koji se u okviru obnove proširuju na više traka, kao i obvezu provođenja procjene utjecaja na okoliš. To znači da će se cijeli rok planiranja i odobravanja prepoloviti, navodi se u studiji.

Ali to ne znači da ministar prometa Wissing sada može bez problema provoditi svoje planove obnove mosta. Nedostaje mu naime potreban novac.

Njemačka mora znatno štedjeti od 2025. kako bi se ponovno mogla uskladiti s „kočnicom dugova" koja je definirana u Ustavu. U isto vrijeme, inflacija je povisila cijene građevinskog materijala, a porasli su i troškovi radne snage.

U tekućoj godini za obnovu autocesta, magistralnih cesta i pripadajućih mostova predviđeno je 4,6 milijardi eura. Prema sadašnjim planovima, od 2025. to bi trebalo biti pet milijardi eura godišnje. S jedne strane, od tvrtke Autobahn GmbH, koja je u vlasništvu države, se već moglo čuti da će biti potrebno dodatnih oko 5,5 milijardi eura za godine 2025. do 2028. S druge strane, budžet ministra prometa također je na popisu područja koja moraju štedjeti u tekućoj raspravi o budžetu za 2025. godinu.

Budućnost njemačkog financiranja infrastrukture

Njemački ured za reviziju smatra da je to pogrešno. U siječnju 2024. Ured je upozorio da je savezna vlada u opasnosti da očito "promaši” svoje ciljeve kada se radi o obnovi mostova. Zadatku stoga treba dati prednost, inače se moraju očekivati dalje propadanje mostova i njihovo zatvaranje, navodi Ured.

Ministar prometa Wissing izlaz iz ove teške situacije vidi u novom Fondu za infrastrukturu, za koji ovaj FDP-ov političar također želi mobilizirati privatni kapital. Ali investitori očekuju povrat novca i zaradu. Znači li to možda da bi onda vozači morali plaćati korištenje mosta? To pitanje ostaje otvoreno, baš kao i konkretni planovi kada je riječ o ovom fondu.