Hoće li biti dovoljno plina za iduću zimu?

Zbog blagog vremena proteklih dana plina je u međuvremenu ponovo više u skladištima. Popunjenost je početkom tjedna bila 71,3 posto. Cilj savezne vlade je bio da do početka veljače dostigne razinu popunjenosti od 40 posto, a u stvari je skoro dvostruko veća.

Klaus Müller, šef Savezne mrežne agencije, za ovu zimu je također dao znak za prestanak opasnosti. Ali on već razmišlja unaprijed: „Sve što sada držimo u skladištima plina pomoći će nam da se pripremimo za sljedeću zimu ili onu poslije nje", rekao je on za Deutschlandfunk tijekom vikenda.

Sada morate planirati i pripremiti se za to – sa sustavima grijanja kod kuće, s procesima zamjene ili procesima transformacije u industriji: „To se može postići, ali morate uložiti puno truda."

Opuštanje na fronti cijena

Ekonomisti iz istraživačkog tima Deutsche Bank Research vide stvari malo opuštenije. Očekuju da će spremnici za skladištenje plina ponovo biti puni u srpnju. Jer ako industrija nastavi trošiti tako malo plina, razina punjenja bi trebala pasti na 60 posto krajem zime ove godine i na 70 posto krajem zime 2023./2024. Marion Mühlberger i Eric Heymann iz Deutsche Bank Research računaju da će, ako se potražnja za plinom vrati na razinu iz prošlih godina, skladišta plina i dalje biti popunjena 30 posto.

Cijena plina je znatno pala posljednjih tjedana na oko 50 eura po megavat-satu. Na svom vrhuncu krajem kolovoza veleprodajna cijena na nizozemskoj burzi TTF iznosila je 346 eura.

Naravno, Njemačka ne može preživjeti zimu opskrbljujući se samo iz vlastitih zaliha plina. To je zato što se prirodni plin proizvodi samo u vrlo malim količinama. Uvoz je i dalje nužan. Saveznoj Republici Njemačkoj je potreban stalni uvoz, uglavnom iz Norveške, Nizozemske i Belgije nakon zaustavljanja isporuka iz Rusije.

Pored toga, potekao je i prvi ukapljeni plin nakon što je počeo s radom prvi od šest planiranih LNG-terminala za ukapljeni zemni plin.

Ovisi i o vremenskim uvjetima

No, s obzirom da rizici ostaju, Europljanima još nije dozvoljeno da se potpuno opuste. Jer ako Kina nastavi ekonomski se oporavljati, bit će joj potrebno više ukapljenog zemnog plina u idućim mjesecima. Tada bi Njemačka mogla izgubiti. S jedne strane, ukapljeni plin će vjerojatno postati skuplji zbog velike potražnje, a osim toga bi ga moglo biti i manje.

Naravno, o temperaturama ovisi i kakva će biti opskrbljenost plinom u idućoj zimi. Pored toga, Rusija i dalje isporučuje skoro 13 posto (stanje od studenog 2022.) prirodnog plina koji se trenutno troši u Europskoj uniji kroz plinovode preko Ukrajine i Turske (Turski tok).

Ako bi Rusija zaustavila ovu isporuku, ovaj dio bi se također morao nabavljati negdje drugdje. Prema studiji Deutsche Banka, tehnički poremećaji na plinovodima u Norveškoj i Alžiru predstavljaju još jedan rizik za opskrbu plinom.

Međutim, cilj EU-a je da što brže poveća udio obnovljivih izvora energije. Ali ne mogu sve industrije u potpunosti bez prirodnog plina – kao što je kemijska industrija, koja koristi prirodni plin ne samo kao energiju već i kao sirovinu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu