Hoće li i klima biti žrtva financijske krize?

Stručnjaci za klimu u cijeloj Europi su složni - do 2020. bi emisija štetnih ispušnih plinova u Europskoj uniji morala biti reducirana za 30 posto. Samo tako može se zaustaviti prebrzi rast temperatura na našoj planeti. Ali od tog su cilja članice Unije udaljene još puno svjetlosnih godina, smatraju predstavnici organizacija za zaštitu klime u Bruxellesu. Joris den Blanken iz Greenpeacea kaže: "Cijeli svijet gleda na Europsku uniju kada je riječ o zaštiti klime. Ali do sada nema baš puno pozitivnih pomaka. Europska komisija je predložila smanjenje emisije za 20 posto do 2020. To je premalo."

Sporna trgovina ispušnim plinovima

No, nije čak ni sigurno da će taj cilj prihvatiti sve članice. Već mjesecima političari u Bruxellesu pregovaraju o paketu mjera za zaštitu klime. On sadržava zakonske smjernice na različitim područjima. Jedna od najspornijih točaka je takozvana trgovina ispušnim plinovima. Njome se definira sljedeći sustav: industrija mora kupiti prava na emisiju štetnih ispušnih plinova. Tako bi se, smatraju briselski političari, trebao stvoriti poticaj gospodarstvu da razvija tehniku i tehnologiju koja će smanjiti emisiju ugljičnog dioksida. Taj bi se sustav trebao početi primjenjivati od 2013. godine.

"Nepodnošljivi" planovi za Talijane

No, u Europskom parlamentu raste otpor prema tom planu, a njegovi protivnici imaju novi argument - financijsku krizu. Talijanska ministrica za okoliš Stefania Prestigiacomo ocjenjuje klimatske planove EU-a "nepodnošljivim" za talijansku industriju koja bi morala platiti dodatnih 25 milijuna eura.

Njemački ministar za okoliš Sigmar Gabriel pak tvrdi da se financijska kriza koristi samo kao izlika. Za njega je paket mjera za zaštitu klime i dalje prioritet. "Mi smo primjer za pitanje hoće li ili neće uspjeti pokušaj udruživanja gospodarskog rasta i blagostanja s ciljevima zaštite klime", naglasio je.

Od šume se neće vidjeti stablo...

I on, međutim, kao i drugi traži povoljnije uvjete i iznimke za određene gospodarske grane: za njemačku automobilsku industriju i branše koje troše puno energije kao što su petrokemijska, čelična i cementna industrija. Mnogi se boje, međutim, da zbog pustih iznimaka više neće ništa ostati od pravila.

Povjerenik EU-a za zaštitu okoliša Stavros Dimas na prigovore Italije i drugih zemalja da je paket preskup za industriju, uzvraća stajalištem da je baš financijska kriza razlog da se počne ulagati u zaštitu okoliša. "Jer mi potičemo investicije i inovacije u 'čistim' tehnologijama, stvaramo nova radna mjesta na području obnovljivih energija, smanjujemo ovisnost o uvozu nafte, prilagođavamo naše ekonomije budućnosti s malo štetnih ispušnih plinova koja se ionako neće moći izbjeći", objasnio je Dimas.

Konačnu odluku o paketu mjera za zaštitu klime Europski parlament će donijeti u prosincu ove godine.