Hoće li strah od Rusije prisiliti Švedsku na ustupke?

Bulent Kenes je mislio da neće više imati briga kada se jednom domogne Švedske. Bivši urednik lista Today's Zaman već je bio procesuiran zbog kritiziranja turskog predsjednika, a nakon neuspjelog državnog udara 2016. znao je da će Erdoganov obračun s političkim protivnicima biti žestok. Zato se uspio nekako izvući iz Turske. U Stockholmu je, kaže Kenes za DW, započeo novi život. "Duboko sam uzdahnuo i rekao sebi: Opasnosti je prošla!" No olakšanje je bilo kratkog vijeka.

U veljači 2022. su švedske vlasti obavijestile Kenesa da turska vlada traži njegovo izručenje, te da će morati pred sudom obrazložiti zašto mu je potrebna zaštita u Švedskoj. Priopćili su mu i da se njegov slučaj razmatra pred Vrhovnim sudom Švedske.

18. svibnja turska vlada je objavila da će blokirati zahtjev Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u ako ove dvije zemlje ne poduzmu određene aktivnosti, uključujući i izručenje ljudi sa „crne liste", koje Erdogan smatra "teroristima".

Turski predsjednik je onda ipak konačno dopustio dvjema zemljama da započnu proces pristupanja NATO-u potpisivanjem trilateralnog memoranduma na summitu NATO-a u Madridu u lipnju, ali je rekao da je Švedska obećala izručiti Turskoj još 73 osobe – u suprotnom će joj vrata vojnog saveza ostati zatvorena.

Memorandum o nesporazumu?

U memorandumu nema takve obveze, a švedska vlada poriče da je rekla tako nešto. Nije jasno čija su imena mogla biti proslijeđena švedskim vlastima uz zahtjev za izručenje.

Bulent Kenes je siguran u jedno: kakva god "lista" postojala, on je vrlo vjerojatno na njoj. Kenes guglajući brzo pronalazi svoje ime među "osumnjičenicima za terorizam". Kaže da ga je režim u Ankari optužio za toliko zločina, da ih je naprosto nemoguće fizički počiniti. Također negira optužbe da je sljedbenik Fethullaha Gulena, koji živi u SAD-u, a kojeg je Erdogan proglasio teroristom.

Kenes tvrdi da je "samo novinar i akademik" koji se usuđuje biti kritičan, te da nije povezan ni s jednom političkom organizacijom. "Mislim da je bilo nepotrebno da švedska vlada za to pokreće sudski postupak. No, on je sada u toku", kaže Kenes.

U normalnim okolnostima on ne bi sumnjao u pozitivan ishod, ali trenutno „nije 100% siguran", budući da je Švedska promijenila svoj stav kada je u pitanju njena tradicionalna neutralnost i želi se pridružiti NATO-u.

Zakonodavac također meta

Kenes nije jedini Turčin u izgnanstvu kojeg more ovakve brige. Amineh Kakabaveh je švedska parlamentarka s kurdsko-iranskim korijenima, koja za DW kaže da je "vrlo vrlo zabrinuta" zbog trenutnog deala koji Švedska radi s Erdoganom. Ona se boji da će doći do izručenja pojedinaca u Tursku, čime će oni biti izloženi situaciji opasnoj po život, unatoč obećanjima švedske vlade da neće promijeniti trenutnu praksu prema azilantima.

Sama Kakabaveh je dugo bila meta Erdoganovih izljeva bijesa. Nazvao ju je "teroristicom" zbog njene podrške Kurdima. Kaže da su ju posljednjih dana turski mediji pod kontrolom vlade označili kao članicu Kurdistanske radničke stranke PKK, koju su vlade EU-a službeno proglasile terorističkom organizacijom. Ona odbacuje ovu optužbu službene Ankare. Istovremeno, turski veleposlanik u Švedskoj otišao je toliko daleko da je tražio izručenje Same Kakabaveh, iako ona nije Turkinja.

Ova zastupnica kaže da joj telefon neprestano zvoni s pozivima "stotina i stotina" ljudi zabrinutih kako za njenu tako i za svoju vlastitu sigurnost, posebno ako se usude otputovati izvan Švedske. Ona upozorava da to što se nalazi na jednoj od Erdoganovih lista predstavlja opasnost, jer bi je vlade zemalja prijateljski naklonjenih Erdoganu, na temelju međunarodne tjeralice koju je izdala Turska, mogle uhititi u inozemstvu.

Prisustvo PKK

Iako se čini da je malo onih koji misle da će Švedska mijenjati svoju velikodušnu politiku azila zbog Erdoganovih zahtjeva, postoji prigovor da bi trilateralnim memorandumom, potpisanim u Madridu, Turska mogla zahtijevati od švedskih vlasti da poduzmu korake koje one trenutno ne provode.

U točki 5. stoji: "Finska i Švedska obvezuju se da će spriječiti aktivnosti PKK-a, kao i svih drugih terorističkih organizacija i njihovih produženih ruku, ali i aktivnosti pojedinaca ili njihovih mreža povezanih s tim terorističkim organizacijama. Turska, Finska i Švedska dogovorile su jačanje suradnje u sprječavanju aktivnosti ovih terorističkih skupina." Na vikend-demonstracijama u Stockholmu, kada se i Kakabaveh obratila prisutnima, događaj je bio propraćen mahanjem zastavama PKK.

Analitičar Aras Lindh sa Švedskog instituta za međunarodne odnose pretpostavlja da bi Erdogan mogao odugovlačiti ovaj spor do lipnja naredne godine dok ne bude ponovo izabran na dužnost predsjednika. "Ovo se vrlo dobro uklapa u turski narativ", objašnjava on. "Mislim da je to pokušaj da se skrene pažnja s jako visoke inflacije koja otežava ljudima svakodnevni život, ali i s predstojećih predsjedničkih i parlamentarnih izbora na kojima se Erdoganova stranka AKP bori za glasove birača."

Aras Lindh također dodaje: "Mislim da će Švedska nastaviti obrađivati zahtjeve za izručenje na temelju švedskog zakona i međunarodnog prava. Ne mislim da ćemo vidjeti bilo kakvu promjenu po tom pitanju. Također mislim da Turska to u neku ruku razumije."

No, na izbore u Turskoj mora se čekati godinu dana. A to je dugo za Švedsku, kada se radi o članstvu u NATO-u.

Kenes se nada da neće morati čekati tako dugo. Očekuje da će do rujna saznati hoće li biti izručen Turskoj i hoće li se - deportacijom u Tursku - „okončati njegov život, dostojan čovjeka".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu