Hoće li izbori okončati kaos u Libiji?

„Posljednji međunarodni impuls koji još nedostaje“, tako je francuski šef vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian koncem listopada nazvao konferenciju o Libiji koja se održava u petak u Parizu.

Cilj konferencije je pružanje odlučne podrške u stabilizaciji afričke zemlje izgubljene u vrletima građanskog rata, u kaosu koji traje već čitavo desetljeće - otkako je svrgnut, pa ubijen, dugovječni vlastodržac Moammer el-Gadafi. U Libiji se naime 24. prosinca održavaju predsjednički izbori.

Prema najavama Le Driana, trebalo bi isplanirati i osigurati povlačenje stranih snaga i plaćenika ali i okončati miješanje u unutarnjopolitičke libijske stvari - izvana. Kako je rekao francuski šef diplomacije, tu se interesi Libije poklapaju sa sigurnosnim interesima cijele regije sjeverne Afrike, ali i Europe.

Francuska ima svog favorita

Doduše, ima i onih koji kažu da službeni Pariz nije baš najbolji izbor za ulogu posrednika. Jer, Francuska je, zajedno s Egiptom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rusijom, dugo podržavala komandanta Khalifa Haftara i njegovu moćnu paravojsku, kaže politologinja Asma Khalifa iz hamburškog Leibnizovog instituta za globalne i regionalne studije.

U generalu Haftaru je Francuska vidjela saveznika u borbi protiv islamističkog terorizma na području Sahela. Tamo je Pariz, kao bivši kolonijalni gospodar, sve do ovog ljeta imao stacionirane svoje trupe u mirovnim misijama.

Na koncu, pobjeda Haftara na predsjedničkim izborima mogla bi „ugasiti" francusku žeđ za libijskom naftom.

„Zato se može pretpostaviti da Pariz slijedi vlastite interese uoči izbora u Libiji", kaže politologinja Khalifa. „Istina, Francuska igra ključnu ulogu kada je u pitanju europska politika prema Africi. Ali teško da je ta zemlja dobar izbor za posrednika, s obzirom na manjak vjerodostojnosti."

Intrige u Tripoliju

Koliko je situacija u Libiji u znaku sukoba i intriga pokazuje primjer od prošlog vikenda - kada je Predsjedničko vijeće u Tripoliju suspendiralo ministricu vanjskih poslova u prijelaznoj vladi Najlu al Mangoush zbog navodnih „administrativnih propusta". Al Mangoush je ujedno zabranjeno da napusti zemlju, tako da je upitno može li ona i hoće li uopće doći u Pariz na međunarodnu konferenciju.

„Cilj je da se oslabe konkurenti kako bi se kasnije imao veći utjecaj", smatra Asma Khalifa.

Pikantno je i to što se šef prijelazne vlade, formirane u veljači, Abdul Hamid Dbeiba navodno planira kandidirati za predsjednika. A to može biti problem, jer je i ova vlada formirana na jedvite jade. „Tako Dbeiba doprinosi nastavku konflikta", kaže hamburška politologinja.

Dbeiba, inače poslovni čovjek, ima podršku plemena na zapadu Libije. U prijelaznoj vladi ima čak 35 ministrica i ministara, u pokušaju da se zadovolje rascjepkani interesi u ovoj zemlji sa svega sedam milijuna stanovnika. General Haftar praktički kontrolira istok zemlje koji je bogat energentima.

Europa se nada zaustavljanju izbjeglica

U Parizu sada treba uvjeriti posvađene tabore da je najbolje da se strani borci povuku, te da svi priznaju rezultate izbora u prosincu.

Kako analizira tuniški portal Leaders, politički stabilnija Libija bi privukla investitore iz Europe i bila spremnija obraniti se od eventualnih pokušaja terorističkih grupa da se vrate u tu zemlju. Kako dodaje ovaj portal, stabilnost bi donijela priliku i da se zaustavi val izbjeglica što je u europskom interesu.

Nakon što su posljednje dvije konferenciji o Libiji održane u Berlinu, kancelarka u odlasku Angela Merkel ovog puta je u ulozi dopredsjednice konferencije koju organizira Francuska. Uključeni su, između ostalih, Italija, Libija i Ujedinjeni narodi.

U nedavnom intervjuu za DW, Merkel je naglasila koliko je važno da Libija postane država koja normalno funkcionira. Jer, kako je rekla, nakon svrgavanja Gadafija, tu je zemlju preplavila „nevjerojatna količina oružja“, a sukobi i terorizam su se iz Libije širili i na druge zemlje regije.

Jedan od glavnih izazova je da se zemlje poput Rusije i Turske uvjeri u nužnost povlačenja stranih plaćenika iz Libije. Oni se tamo već godinama bore – i to na raznim stranama.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu