Hoće li se zahtjevi za azil u EU-u obrađivati ​​u Albaniji?

Albanski premijer Edi Rama ljutito je odbacio prijedlog. Njegova zemlja, rekao je Rama, nikada neće prihvatiti uspostavu izbjegličkih kampova za Europsku uniju. Albanija, nastavio je dalje, nije zemlja u koju možete baciti očajne ljude kao otrovni otpad koji nitko ne želi. Željeti od Albanije napraviti lukobran za europske izbjeglice je opasno rješenje, poručio je Rama dalje. Čak i u zamjenu za ulazak u EU, glasila je Ramina poruka, njegova zemlja neće uspostaviti izbjegličke centre.

Tako je šef albanske vlade govorio za njemački list Bild 2018. Ono što Rama tada "nikada" nije želio provesti sada treba biti provedeno - na bivšoj vojnoj lokaciji u blizini grada Gjadera u sjeverozapadnoj Albaniji, nekoliko kilometara od jadranske obale. Prema Deklaraciji o namjerama koju su početkom studenoga ove godine u Rimu potpisali albanski premijer Edi Rama i njegova talijanska kolegica Giorgia Meloni, ovdje bi se trebao graditi prihvatni centar za tražitelje azila u Europi. Albanija želi prepustiti lokaciju talijanskim vlastima bez naknade.

Sve ovo trenutno izaziva nemire u europskoj politici. Jer Meloni i Rama su to očito samostalno odlučili. "Ako dođe do realizacije projekta, bilo bi to prvi put da je takva ideja stvarno provedena u praksi", kaže za DW Ruud Koopmans, stručnjak za migracije na berlinskom Sveučilištu Humboldt.

Sigurna treća zemlja

U prošlosti je bilo pokušaja da se prihvatni centri za azilante uspostave izvan EU-a, ali bez uspjeha. U kolovozu 2023. propao je sličan dogovor između EU-a i Tunisa. A u lipnju 2023. britanski je sud ukinuo sporazum o izbjeglicama između Velike Britanije i Ruande jer mala srednjeafrička država nije bila sigurna treća zemlja.

Za sporazum Meloni-Rama ovaj argument pak ne važi. Ova balkanska država, koju od Italije dijeli samo Jadransko more, odavno za EU ima status sigurne treće zemlje. Prema sporazumu, oni migranti koje talijanska obalna straža spasi ili pokupi na otvorenom moru trebali bi biti dovedeni u Albaniju. Djeca, žene i obitelji trebaju biti isključeni.

Albanija kao sredstvo odvraćanja

Desničarska populistička premijerka Italije nada se da će tako zadržati do 36.000 izbjeglica godišnje dalje od svoje zemlje. Prema podacima Eurostata, samo ove godine u Italiju je došlo 145.000 migranata. Sporazumom, čiji je tekst u međuvremenu objavljen, predviđeno je da će procedure za azil provoditi talijanske vlasti u skladu s talijanskim zakonom. Svatko kome je priznato pravo na zaštitu treba biti doveden u Italiju. One koji su odbijeni treba brzo deportirati.

To zvuči jednostavnije nego što jest, jer u praksi zemlje podrijetla često ne surađuju i ne izdaju dokumente kandidatima za deportaciju. "To je problem s kojim se i Albanija mora suočiti. Ali ako ljudi znaju da će morati čekati u Albaniji ako budu odbijeni, postaje im manje privlačno plaćati puno novca krijumčarima", kaže stručnjak za migracije Koopmans.

Opasnost od sekundarne migracije

Pellumb Nako, koji je bio ravnatelj odjela za upravljanje granicama i migracijama u državnoj policiji u prethodnom sazivu Ramine vlade, vidi još jedan problem: "Izbjeglice će pokušati ilegalno prijeći granicu u Crnu Goru iz Albanije, a zatim u Hrvatsku", kaže Nako. "I onda je pitanje: Ako zatraže azil u Hrvatskoj i budu odbijeni, gdje će biti deportirani? U Albaniju ili u Italiju?" To, kako kaže Nako, još nije razjašnjeno.

EU je oprezno reagirao na sporazum. Europska komisija u Bruxellesu je priopćila da želi vidjeti dodatne detalje. Povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je da sporazum mora biti u potpunosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.

Njemačka vlada još nije komentirala dogovor Meloni-Rama. No Njemačka također želi ispitati mogućnost podnošenja zahtjeva za azil izvan EU-a, rekla je u srijedu glasnogovornica vlade u Berlinu na pitanje DW-a. Međutim, ona je uputila na to „kako je teško pronaći zemlje koje su spremne uspostaviti prihvatne centre".

"Italija zove, Albanija odgovara"

Albanski ministar unutarnjih poslova Taulant Balla rekao je za DW da Albanija neće uspostavljati daljnje prihvatne centre. Talijanski prihvatni centar je, kako je rekao, izuzetak jer je Italija učinila puno za Albaniju i "puno nam je pomogla u kriznim vremenima". Aludirao je na razdoblje od 1991. naovamo, kada su mnogi Albanci pobjegli preko mora u Italiju kako bi pobjegli od previranja nakon pada komunističke vladavine. U godinama koje su uslijedile, Italija je nastavila gospodarski i financijski podupirati Albaniju. Albanski premijer Edi Rama je taj poseban odnos Albanije s Italijom sažeo u jednoj rečenici: "Italija zove, Albanija odgovara", rekao je Rama nakon konferencije za novinare s Meloni.

Genc Pollo, bivši potpredsjednik vlade i član oporbene Demokratske stranke (PD), ne vjeruje u ovaj narativ: Rama se više želi dodvoriti čelnicima EU-a i navesti ih da skrenu pažnju s njegovih korupcijskih skandala i kršenja demokracije, rekao je Pollo za DW. U izvještaju o napretku Europske komisije u Bruxellesu, objavljenom u 8. studenoga 2023., Albanija je dobila lošu ocjenu u borbi protiv korupcije.

Od prihvaćanja do teorija zavjere

Albanska javnost očito je podijeljena kada je riječ o sporazumu, što pokazuju i ulične ankete koje su provele albanske televizije: neki ispitanici smatraju da treba pomoći ljudima u nevolji, drugi su zabrinuti za sigurnost u zemlji.

Oporba posebno zamjera što se sporazum ranije držao u tajnosti i traži raspravu o tome u parlamentu. Desno krilo oporbene stranke predvođeno bivšim premijerom Salijem Berishom naziva Ramu "izdajnikom".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu